Život
StoryEditor

Promjena osobnosti: Ljudi su postali veći mizantropi, pomalo asocijalni, fitilj im je kraći, a strpljenje na rezervi

11. Studeni 2022.

Činjenica da se osobnost tijekom pandemije promijenila rapidnom brzinom zahtijeva i drukčiji način komunikacije, otvara prostor za zadovoljenje novih, drukčijih potreba, prije svega za mirom, ali i buđenjem svrhe i optimizma. To više što se niz nevolja nastavlja: svijet je na rubu katastrofe, inflacija, recesija…

Područje sociologije katastrofa počiva na uvidu da (najčešće prirodne) katastrofe ljude ne pretvaraju u sociopate koji naokolo prijete sačmaricom ili manijake koji pljačkaju prve susjede (naravno, postoje iznimke), nego u njima bude suosjećanje, osjećaj zajedništva i potrebu da pomažu. Da je to točno, potvrdilo se i tijekom domaćih katastrofa poput potresa kad se narod organizirao bolje i brže od onih kojima je posao da osiguraju pomoć. No, za razliku od tih svijetlih primjera, ne samo u Lijepoj Našoj već i u cijelom svijetu, situacija s pandemijom donijela je nove uvide.

Naime, veliko istraživanje koje je proveo američki PLOS One pokazalo je da je pandemija ljude pretvorila u – seronje. Iako su istraživanjem obuhvaćeni američki potrošači, veliki su izgledi da je sličan učinak imala i u ostatku svijeta. Ukratko, ljudi su postali veći mizantropi. Pomalo asocijalni. Imaju manje vremena za gluposti. Više stvari smatraju glupima. Fitilj im je kraći. Strpljenje na rezervi. I mali su izgledi da će se s nepoznatima upustiti u neobvezan razgovor ili pak nazvati prijatelja kojeg dugo nisu vidjeli.

Kako prenosi Business Insider, istraživanje je pokazalo da nas pandemija nije ujedinila kako to obično čine katastrofe, nego, upravo suprotno: podijelila nas je u tabore, a članovi ni jednoga od njih nisu osobito ljubazni.

Big Five

Do tog su uvida istraživači došli analizom takozvanih Big Five, odnosno ‘velikih pet dimenzija ličnosti‘: ekstraverzije (uključuje društvenost, pričljivost, asertivnost), ugodnosti (altruizam, povjerljivost, skromnost), kontrole impulsa (promišljenost, organiziranost, konformiranje prema normama i sl.), emocionalne stabilnosti ili neuroticizma te otvorenosti prema iskustvu. Te su dimenzije osobnosti tijekom života relativno stabilne i mogu se promijeniti nabolje nakon terapija ili nagore nakon velikih životnih trauma te je lako predvidjeti kako se usklađuju s nečijom dobi ili fazom života (dijete, starija dob).

Spomenuta postpandemijska studija, međutim, otkrila je da su se dimenzije ličnosti promijenile brže nego što je to inače slučaj; prošle su kroz promjene tipične za dulje razdoblje. Drugim riječima, posljednje dvije godine napravile su ‘štetu‘ na ličnosti kakvu bi napravilo jedno pakleno desetljeće. Kako nastavlja Business Insider, otkrića se poklapaju s anegdotalnim promjenama koje smo vjerojatno i sami zapazili. Svi oni kojima se čini da su ljudi – članovi obitelji, kolege ili susjedi – postali manje ljubazni, imaju pravo. Prije COVID-a istraživanja na temu psihologije katastrofa uglavnom su bila usredotočena na mentalno zdravlje i posttraumatski stres.

No takve učinke lako je mjeriti i ‘uhvatiti‘; stvar s osobnošću drukčija je i malo kompliciranija. Tako, recimo, ljudi znaju da se u ovom trenutku osjećaju loše, depresivno i tjeskobno, ali nisu najbolji u prisjećanju na to kakvi su bili prije neke katastrofe. Upravo zbog toga tim glavne istraživačice i bihevioralne znanstvenice Angeline Sutin upotrijebio je podatke iz studije ‘Understanding America‘, u kojoj su sudjelovale tisuće ispitanika tijekom više godina. Ti su im podaci postali baza, odnosno nove rezultate imali su s čime usporediti.

Pandemija i druge katastrofe

Međutim, znanstveni je tim, prenosi Business Insider, zaključio da za promjene osobnosti ne treba kriviti samo COVID-19, nego sve što se dogodilo proteklih nekoliko godina i sve što se zbiva upravo sada. Osim pandemije, u Americi, pa i šire, zabilježene su velike prirodne katastrofe poput uragana, potresa, poplava i požara, živi se u eri sve veće inflacije i ekonomske nestabilnosti, a i svjetska je geopolitička situacija, blago rečeno, usijana.

Promjene zapažene u velikih pet dimenzija osobnosti veće nego što su bile ikada do sada. Naime, dvije godine nakon masivnih potresa na Novome Zelandu, 2010. i 2011., zabilježeno je da su stanovnici bili manje emocionalno stabilni, a nakon uragana u Houstonu 2017. promijenile su se dimenzije osobnosti, ali nisu bile toliko razorne, nisu dotaknule toliko široku populaciju. Istraživanje nudi odgovore i zašto su te postpandemijske toliko razorne.

Kako je Business Insideru navela Sutin, tijekom prvih mjeseci pandemije zapaženo je da su ljudi bili manje emocionalni i manje osjetljivi na stres, ali, u biti, emocionalno snažniji. Tada je još vladala ideja da se protiv virusa valja boriti zajedništvom, ljudi su se kolektivno udružili protiv zajedničkog neprijatelja: slušali su upute epidemiologa, šivali maske, nosili obroke potrebitima i usamljenima.

Polarizacija društva

Međutim, za razliku od prirodnih katastrofa čiji udari traju kraće, pandemija se razvukla na dvije godine, što je uzelo danak na ljudskoj osobnosti. Prvotni optimizam i ideja da se udruženim snagama može postići zajednički cilj nakon nekog su vremena ishlapjeli, a svijet se polarizirao na one koji preziru sve mjere i cijepljenje te one koje beskrajno nervira bunt iz suprotnog tabora. Jedina zajednička stvar pripadnicima obaju tabora jest da im je svega dosta. U tom smislu stručnjaci za psihologiju i sociologiju katastrofa računali su na efekt vremena, ali donekle ih je iznenadio učinak pandemije na kulturu u najširem smislu.

Pandemija je, zapravo, naglasila ono što je ljudima svojstveno: pomoći će u nevolji, ali ne uvijek svima, već onima koji pripadaju njihovoj ‘moralnoj zajednici‘. Ona je, a i ostale nevolje, samo dodatno naglasila, pojačala ono što je čučalo u pojedincima, gurnula ih je preko ruba. No u ova izazovna vremena, zaključuje Business Insider, valja imati na umu da uvijek postoji izbor. Čovjek donekle može odabrati kako će reagirati na stres, hoće li postati seronja ili biti iznad toga. Psiholozi tvrde da se, kad je u pitanju osobnost, malim koracima može stići daleko.

Stoga, svađajte se manje, brinite se za sebe i druge, nazovite dragog prijatelja. Na kraju, svi smo u istoj kaši i jednako odgovorni za svijet koji stvaramo. Budući da ovo američko istraživanje donosi dobar uvid u stanje svijeta, trebao bi služiti odgovornim tijelima, a i marketinškim stručnjacima.

Činjenica da se osobnost promijenila rapidnom stopom zahtijeva i drukčiji način komunikacije, otvara prostor za zadovoljenje novih, drukčijih potreba, prije svega za mirom, ali i buđenjem svrhe i optimizma.

25. siječanj 2023 13:02