Piše: Dario Car, DeeP Project
Osjetljivost na probleme jedna je od kognitivnih sposobnosti koja se odnosi na sposobnost da osoba prepozna kada problem postoji ili je vjerojatno da će se pojaviti. Pojedinci s visokom osjetljivošću na probleme mogu brzo identificirati probleme te su sposobni predvidjeti posljedice različitih smjerova djelovanja.
Te su osobe također često u stanju identificirati potencijalne probleme prije nego što se pojave, što im omogućuje poduzimanje proaktivnih mjera kako bi spriječili njihovu pojavu. Uz to su i vješti u pronalaženju rješenja problema.
Vještina je to koja u svakodnevnom poslu može uvelike pomoći liderima. Osjetljivost na probleme ključna je komponenta mnogih profesija i zanimanja, uključujući menadžere, odnosno osobe kojima je u opisu posla donošenje različitih odluka i rješavanje problema.
Vrijedna je to sposobnost, kako u osobnom tako i u profesionalnom kontekstu, a pojedinci koji razviju ovu sposobnost mogu biti uspješniji u svojim nastojanjima. Ili vidoviti?
Snaga podsvijesti
Vjerojatno nam se svima dogodilo da smo na nešto pomislili i to se dogodilo, od sretnih do nesretnih stvari, situacija i događaja. Daje li nam podsvijest, uz opisanu osjetljivost na probleme, dodatnu mogućnost predviđanja nepredvidivog? Naravno da ne, vrijeme kristalnih kugli je odavno, na žalost, prošlost.
Ako uspoređujemo osjetljivost na probleme i podsvijest bitno je reći da se podsvijest odnosi na nejasne, neartikulirane misli, želje, motivacije i emocije koje se nalaze ispod svjesne razine. Podsvjesni procesi su uglavnom automatski i neovisni o volji osobe. Iako postoji povezanost između svjesnog i podsvjesnog uma, osjetljivost na probleme se uglavnom odnosi na svjesnu svijest i kognitivne procese koji su povezani s brzim prepoznavanjem problema i potencijalnih problema. Podsvjesne misli i emocije mogu utjecati na našu sposobnost prepoznavanja problema, ali nisu direktno povezane s osjetljivošću na probleme kao kognitivnom sposobnošću.
Međutim, ključna je stvar što je osjetljivost na probleme mogućnost brzog prepoznavanja trenutnih i potencijalnih problema dok podsvjesni um može obraditi informacije i tražiti rješenja za probleme dok je svjesni um zauzet drugim zadacima ili aktivnostima. Kada se podsvjesni um fokusira na problem, može se dogoditi da se osoba odjednom sjeti nečega važnog ili nađe rješenje za problem koji je neko vrijeme bio nerješiv.
Primjerice, ako osoba pokušava riješiti neki problem, ali ne uspijeva nakon dugog razmišljanja i pokušavanja, podsvjesni um može nastaviti obraditi informacije o problemu. Kada se osoba kasnije možda usredotoči na nešto drugo ili se opusti, rješenje problema može iznenada ‘doći u svijest‘.
Također, kada se osoba suoči s novom situacijom, može se nenadano sjetiti slične situacije iz prošlosti koju je već doživjela i koja je povezana s trenutnom situacijom. Podsvjesni um može pomoći u povezivanju te informacije i omogućiti osobi da bolje razumije situaciju i donese odluku.
Dodatno, često ćemo neugodne informacije na neki način potiskivati, možda o njima i njihovim posljedicama ne želimo niti razmišljati. Međutim, ako (djelomično) možemo kontrolirati svjesni dio, s podsvjesnim to ne možemo. I opet će podsvjesni um nastaviti obrađivati informacije o problemu, a onda nije daleko do toga kada će ‘neugodno rješenje‘ doći do svijesti.
Drugim riječima, dogodilo se nešto ružno, nešto što nismo željeli. Ne, nismo predvidjeli neki nesretan događaj, nego nam je podsvijest odlučila ‘servirati‘ ono čime se nismo htjeli baviti.
Podsvjesni um, dakle, može biti vrlo koristan u pronalaženju rješenja za probleme, čak i kada se čini da se svjesni um ne može nositi s tim.
Intuitivne odluke
Postoji i povezanost između intuicije i podsvijesti, jer se intuicija često smatra procesom donošenja odluka ili zaključaka koji se temelje na nekom unutarnjem osjećaju ili instinktu, a ne na razmišljanju ili logici. Podsvjesni um često igra važnu ulogu u ovom procesu, jer se smatra da je intuicija produkt kombinacije svjesnog i nesvjesnog procesiranja informacija. To je često nešto što osjećamo u ‘trbuhu‘ ili u ‘srcu‘, što ne možemo jasno definirati ili objasniti.
Na primjer, osoba može donijeti intuitivnu odluku na temelju svojih prethodnih iskustava i emocija, a da nije svjesna kako je došla do tog zaključka. Podsvjesno procesiranje informacija može pomoći u stvaranju osjećaja ili instinkta koji mogu poslužiti kao osnova za intuiciju.
Međutim, smatra se da intuicija nije uvijek pouzdana, jer može biti rezultat sistemskih grešaka u našem mozgu (engl. cognitive bias). Bilo kako bilo, kada zbrojimo osjetljivost na probleme, podsvijest i intuiciju, čini se da čovjek može predviđati budućnost.