U protekle dvije godine otkako se građani Hrvatske suočavaju s inflacijom, nema koja namirnica ili proizvod na policama trgovina nije poskupila, a rastući troškovi predstavljaju problem sve većem broju ljudi. U prilog tomu ne ide niti ulazak Hrvatske u eurozonu početkom 2023. godine, zbog kojega su građani ‘popustili kočnice‘ u odlukama o potrošnji, jer se manji brojevi u kojima su izražene cijene u eurima čine jeftinijima, a nisu (jedan euro nam se ponekad čini kao jedna kuna, iako znamo da nije).
Dodatan je to pritisak na ionako ograničene budžete hrvatskih kućanstava, koji za posljedicu ima smanjenu kupovnu moć građana. Dok jedni na kraj s porastom cijena izlaze manjom potrošnjom, a drugi traže načine kako povećati prihode ili osigurati dodatne izvore prihoda, ima i onih koji se, nažalost, okreću krađama.
U jedanaest mjeseci 2023. godine Ministarstvo unutarnjih poslova evidentiralo je 1867 kaznenih djela krađe iz trgovina, dok je u istom razdoblju 2022. godine evidentirano 1638 takvih kaznenih djela. No koliko je u zadnje vrijeme porastao broj sitnih krađa u trgovinama u Hrvatskoj možda najbolje svjedoči činjenica da se djelatnici jedne trgovine, kako nam je ispričao sugovornik koji ovom prilikom želi ostati anoniman, više niti ne trude trčati za lopovima kada primijete da kradu jer im naprosto ne mogu stati na kraj. Posebno se, doznajemo, kradu parfemi u drogerijama, a počinitelji su uglavnom mlađe dobi
Isto tako, društvene mreže pune su svjedočanstava ljudi koji u posljednje vrijeme u supermarketima zapažaju kako kradljivci, osobito starije populacije, u džepove kaputa kriomice stavljaju namirnice poput salame. Takvi prizori, iako nimalo lijepi, nekima izazivaju sažalijevanje, pogotovo uzme li se u obzir s koliko niskim mirovinama hrvatski umirovljenici žive.
Trgovci suzdržani
Potaknuti ovim pričama, upitali smo brojne hrvatske trgovačke lance jesu li u posljednje vrijeme uočili i/ili prijavili veći broj krađa te koliku su materijalnu štetu pretrpjeli zbog toga.
Branka Puljak, menadžerica robnog knjigovodstva u dm-u, priznaje da su u prošloj poslovnoj godini zamijetili povećan broj krađa u dm-ovim trgovinama.
– S obzirom na kategorije proizvoda koje nudimo u prodavaonicama dm-a, najčešće se otuđuju proizvodi veće prodajne vrijednosti kao što su, na primjer, parfemi, nakit i proizvodi dekorativne kozmetike – kaže Puljak, napominjući da svaku krađu prijavljuju nadležnoj policijskoj upravi.
– Kako bismo djelatnicima olakšali postupanje u ovakvim situacijama, educiramo ih o tome kako postupati u slučaju krađa i to prvenstveno kako zaštiti sebe i kupce, a onda i kako prevenirati eventualne krađe – dodaje Puljak.
U trgovinama Lidla u Hrvatskoj, kako nam odgovaraju, generalno nisu zabilježili porast krađa proizvoda, a iz Müllera kažu da ne vode statistiku na spomenutu temu.
Niti Konzum ne bilježi povećani broj krađa nakon ulaska u eurozonu, no napominju da s ciljem prevencije ulažu ‘značajna sredstva u tehničku i tjelesnu zaštitu, kako naših zaposlenika i kupaca, tako i prodajnih mjesta i centara te svih kategorija prodajnih artikala‘.
Slično objašnjavaju i iz Kauflanda.
– Kako bismo osigurali sigurnost naših zaposlenika i kupaca, u trgovinama imamo zaštitarsku službu, video nadzorni sustav, elektronsku i mehaničku zaštitu i dr. U slučaju da ipak dođe do takve radnje, postupak se provodi u skladu sa Zakonom o privatnoj zaštiti – ističu iz Kauflanda.
Od ostalih trgovačkih lanaca koje smo kontaktirali do zaključenja članka nismo dobili odgovor o broju krađa.