Od svih trendova koji se rađaju na Zapadu mlađe generacije (uključujući milenijce) najviše strepe od SKI-ja. Na njihovu žalost, taj trend nema nikakve veze sa snježnim padinama i skijama, već je riječ o pokrati koja označava fenomen trošenja zaliha koje su djeca trebala naslijediti (engl. spending kid‘s inheritance – SKI). Naime, pokazalo se da se roditelji predomišljaju u vezi s tim kamo će s eurima koje su marljivo štedjeli tijekom radnog vijeka. Umjesto da ih ostave djeci u nasljedstvo, kako su u početku i planirali, sve je više onih koji ih odlučuju jednostavno – potrošiti.
Prije nekoliko godina u medijima se još dalo čitati o tim nemarnim, sebičnim roditeljima koji su svoj novac odlučili potrošiti na sebe, a ne na svoje potomke, ali danas se diskurs mijenja i govori o tome da ta ideja uopće nije loša, jer jedan je život, djecu su postavili na noge, a sada se snađite, drugovi. Taj su trend primijetili i u industriji putovanja, pa je tako kompanija Booking.com u nedavnom istraživanju o trendovima za 2025. izdvojila upravo SKI kao pokretač potrošnje, ali i avanturistička putovanja skrojena prema željama i potrebama (nešto) starije publike.
Putovanja života
Tako u njegovu izvješću stoji da bi gotovo pola putnika (46 posto) u 2025. radije potrošila novac na putovanje života nego ga ostavila svojoj djeci. Među takvim je putnicima 49 posto baby boomera (rođenih između 1946. i 1964.) i 40 posto pripadnika tzv. tihe generacije (rođeni prije 1946.). No prije nego što se moralna policija digne na noge, vrijedi znati da ušteđevinu (tko je ima) žele potrošiti i na svoju obitelj, pomoći mlađim generacijama da prebrode krizu zbog visokih troškova života, pa čak im i platiti godišnji odmor. Takvo ulaganje smatraju vrjednijim od punjenja bankovnih računa za sljedeće generacije jer je ipak riječ o stvaranju uspomena, a one su, rekao je već davno kartičarski brend, neprocjenjive.
Dakle, SKI ne uključuje samo trošenje ušteđevine na sebe nego i na djecu, ali ne tako da se određeni iznos proslijedi na njihov račun (kako možda neki očekuju), već da se kupuju iskustva i stvari koje si ona možda u ovom trenutku ne mogu priuštiti. Upravo to potvrđuje Bookingovo istraživanje, koje kaže i da je 58 posto putnika priznalo da su im roditelji, otkako su odrasli, bar jednom platili cijeli godišnji odmor odnosno putovanje ili dio njega. Čak je 80 posto boomera spremno tako potrošiti novac na svoje klince, a 78 posto to će napraviti unucima. Naravno, ušteđevinu će ulagati i u svoja putovanja, ali ne bilo kakva, jer Booking kaže da raste trend pustolovina u svakoj dobi; baby boomeri traže uzbuđenje, prkose svojim godinama i konvencionalnim očekivanjima. Četvrtina pripadnika te generacije zainteresirana je za odmor koji uključuje pustolovinu, a isto ih toliko želi izići iz zone komfora i ponovno doživjeti iskustvo bezbrižne mladosti.
Bez grižnje savjesti
Stariji potrošači, pokazuje to trend SKI-ja, promijenili su pogled na život i, svjesni neosporive činjenice da nam dani nisu obećani, žele uživati u životu te, ako je uopće imaju, svoju ušteđevinu trošiti smisleno, za svoje gušte, a ne je samo proslijediti nasljednicima. Tu promjenu u percepciji i snažnijem inzistiranju na popravljanju kvalitete života (a za to je dijelom zaslužna i pandemija) nanjušili su i oglašivači poput novozelandske kompanije Become, koja se bavi financijskim savjetovanjem. Nedavno je objavila blog u kojem boomere potiče da potroše novac namijenjen nasljednicima. Tako je, primjerice, poručila da je život prekratak da bi ga se odgađalo živjeti i da novac treba uložiti u putovanja, provođenje kvalitetnog vremena s prijateljima i članovima obitelji, kupiti nešto što se oduvijek željelo.
Zanimljivo, dodala je i da postoji 50 posto izgleda da će djeca profućkati nasljedstvo. Prema jednom američkom istraživanju doslovno je pola naslijeđenih iznosa izgubljena, potrošena neadekvatno. Osim što se trošenjem ušteđevina smanjuju izgledi (jer smanjuje se i iznos) da će novac biti bačen u vjetar, Become tvrdi da će na taj način djeca naučiti i niz važnih životnih lekcija. Za početak, naučit će cijeniti iskustva, a ne stvari, ali i bolje se brinuti za sebe znajući da se financijsko zaleđe ne podrazumijeva; novac im neće biti serviran, već će se trebati znati za njega i sami pobrinuti. Razlozi za SKI koje navode ti financijski savjetnici umanjuju grizodušje roditelja koji odlučuju svoj novac trošiti na sebe, a ne ga predati svojim najmilijima.
Najbogatiji potrošači
S obzirom na to da je sve manje onih koji takve poteze smatraju sebičnima, na SKI se nabrijavaju i oglašivači, koji u trendu vide priliku da i oni dobiju dio (ušteđenoga) kolača. Osim brendova iz putničke i ugostiteljske industrije, za SKI su zainteresirani luksuzni brendovi jer si mnogi kupuju stvari koje su oduvijek htjeli, a čekali su trenutak da im djeca ne stanu na noge, medijski brendovi poput streaming-platformi jer su, poput mladih, vrsni bingeri sadržaja, ali i tehnološki brendovi jer kupuju bolju visokotehnološku opremu i postaju digitalno sve osviješteniji. Kad je o digitaliji riječ, istraživanja su pokazala da su otvoreni i prema financijskotehnološkim proizvodima te da se, iako preferiraju kontakte uživo, koriste blagodatima online kupnje te ih se sve češće i lakše cilja u digitalnom svijetu.
Vrijedi spomenuti da su boomeri trenutačno najbogatija demografska skupina. U Americi, konkretno, u ukupnoj ih je populaciji 20 posto, a drže 52 posto neto bogatstva ili, prema The Economistu, 76 bilijuna dolara. Naravno, pitanje je bi li taj podatak vrijedio i za domaće boomere sa sramotnim mirovinama, ali na globalnoj razini oni, bez sumnje, drže najvrjedniju imovinu. U najvećem postotku imaju vlastite nekretnine, redovita primanja, ali i famoznu ušteđevinu, milijarde u čarapama. Na radost brendova i žalost nasljednika, tu su ušteđevinu počeli trošiti po svom ćeifu. I tko bi im zamjerio, život je, doista, samo jedan.