Značenje novoskovanog termina ‘silent firing‘ možda će vas iznenaditi, no ne treba vas iznenaditi činjenica da se itekako već događa u tvrtkama
Prije tri godine, nakon što je svijet poharala pandemija koronavirusa i ljudi shvatili koliko život može biti krhak, zaposlenici su na svojim radnim mjestima diljem svijeta potiho počeli dizati ruke od previše posla, odnosno radili samo onoliko koliko zaista moraju (quiet quitting), apsolutno se ne zamarajući posljedicama koje bi mogli time učiniti poslodavcu, tvrtki – ili sebi.
Godinu kasnije otišli su korak dalje te u tome postali još ekstremniji, jasno i glasno izražavajući nezadovoljstvo poslom i pritom poslodavcima zadavajući glavobolje svojom vidnom neproduktivnošću (loud quitting).
Zatim su poslodavci, shvativši do kuda je igra otišla, odlučili uzvratiti istom mjerom te svojim zaposlenicima na neprimjeran i mudar način zadavati složenije zadatke i očekivati od njih razvoj novih vještina, izvlačeći tako više od postojećih radnika bez zapošljavanja novih osoba (quiet hiring).
Danas, u 2024. godini, kada je na brojnim tržištima nedostatak radne snage sve izraženiji, potencijalni zaposlenici sve zahtjevniji u odabiru poslodavaca, dok istovremeno troškovi rada neprestano rastu, poslodavci ponovno pokušavaju natjerati vodu na svoj mlin, eksperimentirajući s jednim potpuno novim trendom.
Lukavo osmišljen plan
Sada je poslodavcima, naime, cilj namjerno otežati radne zadatke svojim zaposlenicima, u nadi da će upravo zaposlenici biti ti koji će dati otkaz, a sve kako bi se njihovi poslovi mogli automatizirati. Točnije, kako bi ljude mogla zamijeniti umjetna inteligencija. Riječ je o trendu nečujnog otpuštanja silent firing, koji se polako širi među velikim američkim tvrtkama. A kao i prethodno opisani trendovi, postoji realna bojazan da bi ubrzo mogao stići i do nas.
Sličan je termin skovan još prije dvije godine – quiet firing ili tiho otpuštanje – i označava više-manje istu stvar (ubijanje volje za radom i motivaciju zaposlenika). Međutim, razlika je, osim u terminologiji, u tome što kod tihog otpuštanja poslodavac, posebno u velikim sustavima, planira ljude zamijeniti robotima.
Amazon kao predvodnik trenda
Amazonovo forsiranje povratka ljudi u urede pet dana u tjednu od iduće godine, unatoč činjenici da je 90 posto njihovih zaposlenika nezadovoljno tom odlukom te da ih 73 posto razmišlja o ostavci, prema istraživanju neovisne platforme Blind, najjasniji je primjer silent firinga. Iz perspektive poslodavca ukidanje rada na daljinu zapravo se čini logičnim potezom. Učinivši radno mjesto neprivlačnim i potičući ljude da zbog toga sami daju otkaze Amazon se želi ‘riješiti‘ dijela zaposlenika bez masovnih otpuštanja i golemih troškova otpremnina. (U slučaju davanja otkaza zaposlenik nema pravo na otpremninu, dok u slučaju dobivanja otkaza od strane poslodavca ima.) S druge strane, budući da ulaganja u umjetnu inteligenciju zahtijevaju visoke kapitalne izdatke, a dugoročno se očekuju povrati tih investicija, zamjena poslova automatizacijom čini se neizbježnom, prema pisanju portala Fast Company.
AI umjesto ljudi?
No, iz radničke perspektive sasvim je legitimno zapitati se događa li se ono čega su se svi pribojavali – jesu li radna mjesta ljudi počela zauvijek nestajati zbog umjetne inteligencije? Oko 18 posto ljudi koji su napustili Big Tech tvrtke u prošloj godini još uvijek su nezaposleni, a čak i najbolji tehnološki stručnjaci trebaju sve više vremena za pronalazak novog posla nakon otkaza, prema podacima koje je Live Data Technologies ustupio Fast Companyju.
Ekonomist i profesor MIT-a Daron Acemoglu ne misli da će AI tako brzo zamijeniti ljude. Kako prenosi New York Post, Acemoglu čvrsto vjeruje da se samo pet posto poslova može zamijeniti umjetnom inteligencijom u sljedećih deset godina. Smatra da umjetna inteligencija još nije dovoljno pouzdana za obavljanje zadataka ljudi te predviđa da AI u skorije vrijeme neće baš toliko uznapredovati.
No, iz Fast Companyja zaključuju da su odluke velikih tehnoloških tvrtki o smanjenju zapošljavanja te tjeranje na otkaze svojih zaposlenika samo prvi znakovi promjene. Pribojavaju se što bi s usvajanjem umjetne inteligencije moglo biti sljedeće.