Dok se za videoigre često govori da ‘zaglupljuju‘ mlađe generacije, američki su znanstvenici sa sveučilišta u San Franciscu razvili paket videoigara koji pomaže u razvoju kognitivnih sposobnosti starijih osoba.
Nakon desetljeća rada Neuroscape centar, znanstveni centar koji se bavi razvojem tehnologije i znanstvenim istraživanjem za procjenu i optimizaciju funkcije mozga, pokazao je dobrobiti igara u nizu važnih kognitivnih procesa uključujući i kratkoročno i dugoročno pamćenje.
Na čelu s profesor neurologije Adamom Gazzleyem, znanstvenici su pokazali da je moguće obnoviti oslabljene mentalne sposobnosti kod starijih osoba u samo četiri tjedna treninga na posebno dizajniranim videoigrama.
Aktivnosti kao što su vožnja, vježbanje i sviranje bubnjeva dio su igre koja, prema podacima studije, pomažu uvježbavanju kognitivnih procesa koji s godinama slabe.
‒ Sve to preuzima iskustva i pruža ih na vrlo personaliziran, zabavan način, a naši mozgovi reagiraju kroz proces koji se zove plastičnost ‒ stoji u Gazzleyevoj izjavi na portalu sveučilišta u San Franciscu, a izvršni direktor Neuroscape dodao je i da su iskustva snažan način mijenjanja mozga.
Prilagodljivi algoritmi
Jedan dio seta videoigara znanstvenici su razvili u suradnji s bubnjarom Mickeyem Hartom, a igra ne samo da je sudionike studije u dobi od 60 do 79 godina naučila bubnjati već je i poboljšala njihovu sposobnost pamćenja lica. Sudionici su svirati učili na tabletu, a kako se algoritam usklađivao s daljnjim igranjem tempo, preciznost i složenost postajali su sve teži, s vremenom su igrači morali upamtiti ritmički obrazac.
Rezultati ovog testa s glazbenom igrom pokazali su veću aktivnost u desnoj strani mozga pa su istraživači zaključili da podaci pokazuju kako je obuka poboljšala način na koji ljudi pamte.
Druga igra, Body Brain Trainer, prema znanstvenicima, poboljšava krvni tlak, ravnotežu i pažnju, a poboljšava i sposobnost za istodobno obavljanje više zadataka.
Znanstvenici s Neuroscapea razvili su i treću igru, Labyrinth koja se temelji na prostornoj orijentaciji u virtualnoj stvarnosti, a služi za poboljšanje dugoročnog pamćenja kod starijih osoba.
Sve tri studije pokazale su svoje rezultate u nasumičnim kliničkim ispitivanjima, proširujući nalaz iz 2013. da digitalni trening može poboljšati slabljenje kognitivnih sposobnosti kod starijih osoba.
‒ Svi su oni usmjereni na kognitivnu kontrolu, sposobnost koja je manjkava kod starijih osoba i koja je kritična za njihovu kvalitetu života ‒ stoji Gazzaleyevom izvještaju koji je naveo i da sve ove igre imaju iste temeljne prilagodljive algoritme i pristup te da sve pokazuju poboljšanje kognitivnih sposobnosti.