- Ne želim pričati o Uberima i Alibabama, nego o pravim kompanijama. Ovom je provokativnom tvrdnjom profesor na European School of Management and Technology želio plastično dočarati jednu od temeljnih misli svog predavanja na ovogodišnjem Predsjedničkom forumu Poslovne škole Bled s temom Digitalizacija kao investicija u promjenu.
Poanta ovog bockanja novih kompanija koje mijenjaju ekonomiju i u svačijim su ustima proteklih godina bila je da poslovni sektor pokušava prigrliti tehnologiju već desetljećima te da su se računala i počela uvoditi u radne procese upravo zbog želje za efikasnijim organiziranjem velikih količina podataka. S tim rečenim, profesor specijaliziran za problematiku digitalizacije i digitalnih strategija, napomenuo je da tehnologija nije isto što i digitalizacija, već je tehnologija, na neki način, alat digitalizacije, a riječ je o jednoj od najvažnijih teza njegovog akademskog rada. Digitalnim se, kako je objasnio, može smatrati kombinaciju informacijskih sustava i informacijske tehnologije, pri čemu je prvo svojevrsna potražnja (pitanje koje se postavlja je ‘što trebam?‘), dok je potonje ponuda (‘što nudim?‘). Kako bi bolje dočarao svoju tezu, Peppard je iskoristio primjer kompanije Rolls Royce koja je proizvodila avionske motore, da bi u jednom trenutku u potpunosti promijenila svoj, inače vrlo unosan, poslovni model. Umjesto klasične proizvodnje i prodaje motora, Rolls Royce odlučio je ponuditi uslugu održavanja motora i praćenja ‘zdravlja‘ svakog motora u realnom vremenu. Riječ je, dakle, bila o drugačijem strateškom usmjerenju koje je napredna tehnologija omogućila, a ne pukoj implementaciji neke napredne tehnologije radi veće efikasnosti kompanije.
Peppard je ustvrdio i kako je ‘smisliti novi poslovni model zapravo seksi dio posla, implementacija je pravi izazov‘. U tu je svrhu naveo primjere Blockbustera i Bordersa, američkog lanca videoteka i jedne od najmoćnijih knjižara u SAD-u koji su propali jer replicirati pobjednički model novih konkurenata Netflixa, odnosno Amazona nije baš tako lako. Zaključak ovih opservacija jest da kompanije ne ulažu u tehnologiju, nego promjenu, a ta je promjena, smatra Peppard, pogonjena tehnologijom. Slijedom toga, tehnologija sama po sebi ne čini kompaniju digitalnom, poručio je profesor. Jednako tako, tehnologija sama po sebi nema vrijednost, njene koristi se treba znati realizirati, pa je fokus kompanija na troškove neke tehnologije, umjesto na koristi koje se od nje mogu dobiti jedna od češćih grešaka u kompanijama. Spomenuto promišljanje promjene je stoga temelj ostvarivanja tih koristi tehnologije.
Kada je riječ o uobičajenim greškama kompanija u pogledu nikad popularnijeg pojma big data, Peppard navodi sklonost probiranju onih podataka koji nam odgovaraju, uspostavljanje kauzaliteta tamo gdje postoji samo korelacija, pogrešnu pretpostavku objektivnosti podataka (oni su kreacija ljudi), pokretanje razmatranja podataka na temelju neke intuicije (opet utječe na percepciju analiziranog) te kontekst (neke stvari se u analizi ne primijeti jer ih se ne očekuje primijetiti). Imenovanje Voditelja za digitalne tehnologije Peppard smatra prebacivanjem loptice objašnjavajući to stavom da digitalne inicijative u nekoj organizaciji uspijevaju gotovo isključivo zahvaljujući angažmanu lidera. Samo imenovati šefa digitalizacije ne rješava ništa, digitalizacija je prvenstveno strateško promišljanje o kompaniji u okvirima tehnoloških mogućnosti.
U pozdravnom govoru prije predavanja, predsjednica škole Danica Purg podsjetila je prisutne na 30. godišnjicu postojanja škole kroz koju je dosada prošlo preko 80 tisuća polaznika iz 85 zemalja svijeta kao i da je ovo prva takva škola u široj regiji. Slovenski premijer Miro Cerar, pak, čestitao je školi godišnjicu te napomenuo kako je digitalizacija jedan od prioriteta njegove vlade. ‘Ne želimo samo biti korisnici digitalnih rješenja, već sudjelovati u njihovom kreiranju‘, rekao je i upozorio da tehnologija uvijek mora imati etičku dimenziju jer se jednako može koristiti za zlo, kao i za dobro.