Što je pokazala SWOT analiza hrvatskih poduzetnika?

Većina građana Hrvatske i dalje misli loše o poduzetnicima. To nije ništa novo, kao ni to da je to stajalište dijelom utemeljeno, a dijelom neutemeljeno.

No takvi kakvi jesu poduzetnici su jedini koji se uopće usuđuju upustiti u poduzetničku avanturu u ovoj zemlji. Iako 40 posto građana negativno misli o poduzetnicima, zanimljivo je, kako je prezentirano na ovotjednom HUP-ovom Danu poduzetnika, 62 posto tih istih građana smatra su upravo poduzetnici ključ ili glavno rješenje za izlazak iz krize.

Jučer smo donijeli sedam tipova hrvatskih poduzetnika, a danas objavljujemo swot analizu njihovih ključnih vrlina i mana.

SNAGE

• kod starijih poduzetnika postoji urođeni instinkt za preživljavanje
• mogućnost snalaženja u kompliciranom i često korumpiranom okruženju
• poznavanje brojnih domaćih igrača sličnog profila u privatnom i javnom sektoru

SLABOSTI

• nedostatak znanja, vještina i uključenosti u svjetske gospodarske tokove
• dugogodišnja orijentiranost isključivo na hrvatsko tržište i strah od izvoza
• stajalište da država treba riješiti njihove probleme
• nedovoljno ulaganje u ljude, razvoj i istraživanje, nova tržišta...
• tendencija da uspjeh pripisuju svojim sposobnostima, a neuspjeh državi, sustavu, okruženju itd.
• uglavnom (pre)mali biznis za europske ili svjetske razmjere
• dio još uvijek spreman prihvatiti mito i korupciju kao način dobivanja poslova
• izražena poduzetnička taština koja opstruira pokušaje kapitalnog povezivanja, nesposobnost delegiranja i želja da sve kontroliraju

PRILIKE

• s obzirom na to da je većina biznisa mala za svjetske razmjere, kod dijela poduzetnika postoji mogućnost velikog povećanja obujma poslovanja kad bi se okrenuli izvozu
• mlađe generacije poduzetnika mnogo su više uključene u svjetske tokove
• kapitalno povezivanje s drugim poduzetnicima ili otvaranje stranim strateškim investitorima

PRIJETNJE

• termin 'poduzetnik' još uvijek kod dijela ljudi predstavlja sinomim za osobu koja na sumnjiv način ostvaruje profit
• znatan utjecaj države na privatne tokove, velika porezna presija, bezbrojne administrativne prepreke, visoki troškovi javnog sektora itd.
• općenito nesklonost privatnoj inicijativi kao relikt bivšeg sustava
• nepostojanje adekvatnog nasljednika u drugoj generaciji, uz istodobnu nespremnost na prodaju biznisa po realnim vrijednostima
• prisutnost mita i korupcije kao 'normalnog', nedostatak etičnosti u poslovanju općenito
• stigmatiziranost u slučaju neuspjeha mnoge čini još plašljivijima pri odluci o ulasku ili ostanku u poduzetništvu

>>>Cijelu temu o hrvatskim poduzetnicima možete pročitati u novom broju Lidera.