Bankovna unija neophodan je dio stvaranja euro područja, ali Hrvatskoj je u ovome trenutku najbolje čekati da se ona potpuno dovrši, rekao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić tijekom konferencije "Bankovna unija: ostvarenja i izazovi".
- Stav HNB-a je da Bankovnu uniju treba dovršiti, ali da je za Hrvatsku u ovom trenutku najbolja opcija čekanja dok se ne dovrše sva tri stupa: zajednički nadzor, zajednički fond za sanaciju banaka, ali i zajedničko osiguranje depozita. Kada se to dovrši, tek bi u tom bi trenutku hrvatski nacionalni interes bio ulazak u Bankovnu uniju, rekao je Vujčić.
Bankovnu uniju pokrenula je Europska komisija nakon izbijanja globalne financijske krize, kroz niz inicijativa s ciljem smanjenja rizika za financijsku stabilnost i međusobno osiguranje od rizika između zemalja članica. Time se, uz ostalo, nastoji ojačati institucionalni okvir eurozone i otpornost banaka na financijske krize i to ne samo u euro području nego i širem području Europske unije.
Uspostavom unije otklonila bi se potreba korištenja sredstava poreznih obveznika za spašavanje posrnulih banaka.
Bankovna unija, kazao je Vujčić, utemeljena je na tri glavna stupa: jedinstvenom nadzoru banaka pod okriljem Europske središnje banke, jedinstvenom sanacijskom mehanizmu te europskom sustavu osiguranja depozita. Ona je, nastavlja guverner, trenutno u fazi konstrukcije - oformljen je zajednički nadzor bankovnih institucija, postoji tek djelomično dovršen drugi stup odnosno fond iz kojega bi se, dođe li do propasti banaka, one sanirale, no ne postoji ništa konkretno u smislu zajedničkog osiguranja depozita, što je i dalje ostavljeno nacionalnim razinama.
Dodao je da je Hrvatska dužna uvesti euro čim za to ispuni uvjete i da će joj to donijeti više koristi nego troškova. O rokovima uvođenja zajedničke europske valute nije govorio, kazavši tek da ju je bolje uvesti ranije nego kasnije. Nakon uvođenja eura ulazak u Bankovnu uniju bio bi prirodan slijed, naveo je.
Vujčić se osvrnuo i na plan reformi koji je predstavio premijer Orešković, rekavši da reforme treba i provesti.
- Za Hrvatsku je bitno da se shvati da se reforme neophodno moraju provesti i da moraju biti iznad bilo kakvih političkih interesa, zaključio je Vujčić ne željevši komentirati pitanje je li reforme moguće provesti uz ovakva politička prepucavanja na hrvatskoj političkoj sceni.
Voditelj predstavništva EK-a u Hrvatskoj Branko Baričević istaknuo je kako je potrebno razvijati konkretne mehanizme za snažniju usklađenost ekonomskih politika EU te pripremiti sljedeće korake za bolje ekonomsko upravljanje euro područjem.
- Pet stupova na kojima počiva ekonomska i monetarna unija zemalja EU su ekonomska unija, financijska odnosno bankarska unija, fiskalna unija, jačanje demokratske odgovornosti, legitimnosti i institucija te socijalna dimenzija europske monetarne i ekonomske unije kao dio pravičnije EU, istaknuo je Baričević.
Glavni ekonomski analitičar EK Philipp Rother detaljnije je govorio o tri jedinstvena pravila Bankovne unije.
Jedinstveni nadzorni mehanizam znači da je Europska središnja banka glavno nadzorno tijelo za oko 150 najvećih i najznačajnijih bankarskih grupa dok ostale banke u država članicama koje sudjeluju u nadzornom mehanizmu nadziru nacionalna nadzorna tijela.
Jedinstveni sanacijski mehanizam, nadalje, čini jedinstveni sanacijski fond i odnosi se na sve banke u Bankovnoj uniji s tim da sve banke toj uniji uplaćuju doprinose za taj fond.
Europski sustav osiguranja depozita, na kraju, odnosi se na dodatno osiguranje depozita građana u vrijednosti do 100 tisuća eura po računu i banci, a što bi, po Rotheru, dovelo do jačeg osiguranja za sve deponente iz sektora stanovništva u Bankovnoj uniji.