Odbor za turizam Hrvatskog sabora u prvih godinu dana mandata privukao je znatnu pažnju turističkog sektora jer se za razliku od prije osim davanjem mišljenja na razne prijedloge bavi i praćenjem i unapređenjem turističkih razvojnih politika istodobno inicirajući i predlažući brojna rješenja od kojih su već neka i u primjeni.
To je, uz ostalo, na današnjoj konferenciji za novinare istaknuo predsjednik Odbora za turizam Goran Beus Richembergh dodavši da je taj odbor jedan od rijetkih u Saboru koji je donio četverogodišnji program rada. Temeljem lanjskog anketiranja stotinu predstavnika sektora i institucija od kandidiranih 120 tema koje su predložili za obradu, Odbor je odabrao 20 za tematske sjednice koje će održavati u mandatu, među kojima su nautika, vojne nekretnine, omladinski turizam, turistička promociju u sklopu gospodarske diplomacije, medicinski i zdravstveni turizam, turističko poslovanje u sklopu ulaska Hrvatske u EU i druge.U prošloj, prvoj godini rada, obradili su pet tema, među kojima je Richembergh izdvojio one o nautičkom turizmu te mogućnostima korištenja bivše vojne imovine u turizmu, o čemu su donijeli prijedloge i zaključke te ih uputili u nadležna državna tijela i institucije.
Time su za nautički turizam uspjeli, kako je kazao, pomaknuti stvari s mrtve točke te dovesti do promjena u četiri zakona, od onog o posebnim porezima/trošarinama, što je male brodograditelje ponovo nakon pet godina zastoja učinilo konkurentnim, do onog da se vlasnicima stranih brodova/jahti na privremenom vezu privremeno, do 31. svibnja ove godine, smanji stopa PDV-a sa 25 na 5 posto. Time je pomognuto marinama da svoje privremene goste pretvore u stalne, ali i pojednostavljena procedura jer sada ti vlasnici svoje brodice mogu registrirati i u Hrvatskoj te tu platiti i porez, kazao je Richembergh.
Naglasio je da su ministru pomorstva, prometa i infrastrukture Hajdaš Dončiću predložili izradu potpuno novog, za turizam važnog zakona o pomorskom dobru, jer je postojeći neprovediv i pravno kaotičan, što je i prihvaćeno pa će se sa stručnjacima, koliko zna, do početka travnja izraditi nacrt tog zakona. Ako sve bude po planu zakon bi Sabor mogao usvojiti već pred ovo ljeto, što bi, po ocjeni Richembergha, bio korak ne od sedam metara nego od 77 nautičkih milja za zaštitu pomorskom dobra i razvoj turizma.
S ciljem aktiviranja bivših vojnih nekretnina u turizmu Odbor je utvrdio da je Ministarstvo obrane do sada odredilo i predalo AUDIO-u na upravljanje 399 nekretnina ukupne površine 42 milijuna metara četvornih, od kojih više od 90 posto još nije ni blizu prenamjene i dalje gube na vrijednosti zbog raznih imovinsko-pravnih neriješenih problema. Država se nije uknjižila kao vlasnik ni na jednu trećinu tih objekata, većina nije ni parcelizirana, a mnogi se još vode kao društveno vlasništvo, što je po Odboru za turizam sveukupno nedopustivo s obzirom na atraktivne lokacije tih nekretnina i manjak infrastrukture u turizmu.
Među tim nekretninama je i bivši turistički kompleks Kupari kod Dubrovnika, za čiju se privatizaciju ne može raspisati natječaj jer se već tri pa i više godine ‘natežu‘ oko upisa čestica i vlasništva nad njima u katastar. Stoga pozivaju sve nadležne i druge institucije da se ti problemi što prije počnu rješavati i riješe i da se konačno s tim ogromnim kapitalom počne gospodariti na pravi način. Richembergh se osvrnuo i na jučer na Vladi usvojenu strategiju razvoja turizma do 2020. najavivši da će za 10 do 15 dana strategija biti na sjednici Sabora na usvajanju, kao i da od svega neće biti koristi ako se s tim dokumentom dobro ne upoznaju svi turistički djelatnici te široka javnost.
Najavio je i da će ove godine, vjerojatno u ožujku ili travnju, Hrvatska turistička zajednica (HTZ) prvi put u 20 godina rada Saboru podnijeti izvješće o poslovanju.