Poslovanje s poreznim oazama u ovoj će godini biti visokopozicionirano na listi prioriteta hrvatskih financijskih istražitelja. Riječ je o jednoj od mjera kojima Vlada nastoji stati na kraj pranju novca, koje je sve češće kazneno djelo u Hrvatskoj.
Iako se svako poslovanje s offshore zonama ne može promatrati u kontekstu ilegalnih aktivnosti, tajnost podataka i brzina poslovanja privlače i vlasnike “prljavog novca”. Stoga će se pod udarom istražitelja ove se godine, a prema najavama ministra financija Slavka Linića, naći i poslovanje s off shore zonama, a posebno novac koji se iz njih slijeva u Hrvatsku kroz kupnju nekretnina, piše Jutarnji list.
Podaci središnje banke otkrivaju da su naši hrvatski građani u posljednjih 20 godina u offshore zone diljem svijeta plasirali velike iznose, iako se ne može generalizirati i reći da se automatski radi o “prljavom novcu.
Vlada je zato pojačala aktivnosti na suzbijanju pranja novca, a ključnu ulogu u tome ima Ured za sprečavanje pranja novca. Taj Ured lani je zaprimio 572 obavijesti o sumnjivim transakcijama, od čega 59 iz inozemstva. U 131 slučaju ocijenjeno je da je sumnja na pranje novca opravdana, dok je u jednom slučaju sumnja pala na financiranje terorizma.
Nadležna su tijela na temelju nalaza hrvatskog financijskog CSI-ja podignula 10 optužnica, a u šest slučajeva bankama su izdani i nalozi za pljenidbu sumnjiva novca.