Konkretni akcijski planovi kao rezultati projekta “Suradnjom do lokalnog energetskog razvoja” predstavljeni su danas na konferenciji “Lokalni energetski dijalog”u karlovačkom Hotelu Korana-Srakovčić.
Zajedno su na njima radili Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) iz Zagreba, Zvono uz Kupu (ZUK) iz Rečice kod Karlovca i Znanstveno edukacijski centar Višnjan (ZEC) iz Istre, u suradnji s predstavnicima općina i gradova iz triju županija, te predstavnicima lokalnih akcijskih grupa Vallis Colapis, Una i Poreština.
Vesna Lendić Kasalo iz Ureda za udruge Vlade RH drži da ovakav lokalni energetski dijalog potiče održivi razvoj i povezivanje različitih sredina i ekoloških udruga. Kroz projekt osnovana su tri edukacijska centra, u Višnjanju u Istri, u Sjeverovcu u Sisačko-Moslavačkoj i u Rečici u Karlovačkoj županiji.
Akcijski planovi neće ništa donijeti sami po sebi, kaže izvršna direktorica DOOR-a Maja Božičević Vrhovčak, ali će omogućiti da građani ili institucije lakše dođu do ulagača u konkretne održive projekte koji će doprinijeti smanjenju emisije stakleničkih plinova za barem 20 posto do 2020. godine. U Hrvatskoj su ovakvi akcijski planovi energetski održivog razvitka na razini jedinica lokalne samouprave, dodala je Maja Božičević, potpuna novost jer se rade u suradnji s građanima i to za ruralni prostor.
Naime, u Hrvatskoj već postoji 50-ak akcijskih planova, ali to su planovi uglavnom većih gradova uključujući i Karlovac, u sklopu “Sporazuma gradonačelnika”, po inicijativi Europske komisije, kojem pristupaju jedinice lokalne samouprave koje su spremne do 2020. godine smanjiti emisiju CO2 za najmanje 20 posto.
Iako načelno slični, akcijski se planovi međusobno razlikuju po specifičnostima: Istra prednjači potencijalom za korištenje energije sunca, najsmislenije za prostor Karlovca je razvijanje korištenja geotoplinskih pumpi i biomase, a u Sisku i Moslavini korištenje biomase i vodnih potencijala rijeke Une.
Ivo Padežanin iz ZUK-a smatra da predstavljeni akcijski planovi trebaju biti izrađeni tako da budu prihvatljivi lokalnoj upravi i LAG-ovima kao baza energetski održivog razvitka u ruralnim krajevima.
Kao primjer dobre prakse ZUK je na konferenciji predstavio svoj mali fotonaponski sustav i kotao na biomasu instaliran u Rečici. Vidjevši u praksi njihove performanse, već se 25 domaćinstava u Rečici prebacilo s lož ulja na biomasu. ZUK sada radi na stvaranju uvjeta za gradnju toplane za grijanje čitavog sela na biomasu i za gradnju pogona za proizvodnju peleta.
Daniel Rodik, koji je sudjelovao u izradi akcijskih planova za energetsko održivi razvoj, rekao je da je nužno na razini lokalne sredine izvršiti analizu utroška energije nalik energetskom pregledu kućanstva, kako bi se utvrdili optimalni obnovljivi energenti, primjereni specifičnistima i prirodnim resursima.