U očekivanju konačnog sastava vlade, mandatar Tihomir Orešković uhvatio se u koštac s najvećom nam prijetnjom, javnim dugom. Primio se posla iako još nije potvrđen kao predsjednik vlade, odlučivši najozbiljnije porazgovarati o svemu s vjerovnicima i ulagačima.
Na razgovore s vlasnicima većine hrvatskog duga otputovao je s Borisom Vujčićem, guvernerom Hrvatske narodne banke, u Kitzbuhel gdje se održao skup međunarodnih ulagača. Po povratku u Zagreb bio je zadovoljan jer je uspio predstaviti pet strukturnih promjena koje bi proveo. Radi se o efikasnosti javnog sektora, jačanju konkurentnosti, ulaganju u energetiku i infrastrukturu preko europskih fondova, korištenju mrtvog kapitala za smanjenje javnog duga i manjka u proračunu, povezivanju znanosti i gospodarstva te izmjenama u zdravstvu poput javne nabave te administrativnih ušteda. Istaknuo je da su u Kitzbuhelu pozitivo ocijenili što hrvatski mandatar dolazi iz svijeta financija te kako su svi pitali ima li podršku političkih stranaka. Kazao je da je o svom posjetu obavijestio čelnike HDZ-s i Mosta te da se nada podršci oporbe. Tko će sve biti u vladi i koliku će ona dobiti podršku doznat ćemo na sjednici Sabora u petak.
Za HRT je Erik Nielsen glavni ekonomist UniCredita ocijenio Oreškovićev posjet Kitzbuhelu pozitivnim ustvrdivši da ga ne smatra hrvatskim Marijem Montijem. Nielsen je prenio da Orešković nije vjerovnicima obećao ništa, već da je rekao kako je došao slušati i upoznati ključne vjerovnike. Vjerovnici su tražili po Nielsenu određivanje mjera koje će zaustaviti rast javnog duga i neuplitanje u monetarnu politiku jer je ona održavala stabilnost u krizi. Uslijed zabrinutosti oko političke orijentacije zemalja poput Poljske i Mađarske željeli su da se Orešković izjasni koliko je Hrvatska bliska Europskoj uniji na što je Orešković vrlo lako odgovorio, kazao je Nielsen, zbog svog ‘backgrounda‘. O konsolidiranju ili reprogramiranju hrvatskog duga nije bilo riječi, ustvrdio je Nielsen.
Standard & Poor‘s je hrvatski dugoročni kreditni rejting ostavila na BB, a kratkoročni na B s negativnim izgledima. Naglasili su da je nakon šest godina Hrvatska izašla iz recesije, ali da će gospodarski rast ove godine biti slab i ovisan o vanjskim utjecajima. Javne financije ocijenili su također slabima te da postoji 33 posto mogućnosti da se rejting smanji u narednih pola godine ili godinu dana. Očekuju da će se proračunski manjak smanjivati za tri posto BDP-a tek nakon 2018. godine. Za S&P hrvatski BB rejting u stranoj valuti je dva stupnja ispod investicijske razine. Isti rejting s negativnim izgledima nam drži i Fitch, dok smo kod Moody‘sa jedan stupanj ispod investicijske razine Ba1, također s izgledima u negativi.
U SDP-u Zlatko Komadina, potpredsjednik stranke, koji se za sada postavio za jedinog izazivača Zoranu Milanoviću u borbi za predsjednika SDP-a, dobiva sve više potpore. Podupiru ga uz Rajka Ostojića i Davora Bernardića, Tonino Picula te Ivo Baldasar. Komadina poziva na demokratizaciju stranke kojoj ne treba autokracija i makijavelizam te obećava da će vratiti izbačene SDP-ovce. Milanović, pak, uzvraća kako ima više iskustva, da će SDP opet dovesti na vlast te da će se HDZ politički bojati SDP-a.
Dosadna buka iz Srbije o tome kako Hrvatska nabavlja američki pokretni lanser raketa ne bi li ju napala, doživjela je vrhunac u HTV-ovoj emisiji Otvoreno. Vjerojatno su mnogi ostali šokirani kada su vidjeli da je uz vojne analitičare Vlatka Cvrtilu i Igora Tabaka te Nikolu Brzicu iz HDZ-ova odbora za obranu, gostovao i (nadali smo se zaboravljeni) Miroslav Lazanski, vojni analitičar Politike. Stalno je upadao u riječ sugovornicima, ponašao se kao svoj na svome, drsko po starom običaju okretao pilu naopako i ponavljao kako će Hrvatska napasti Srbiju. Isticanje da nikakvog napada neće biti bilo je uzaludno jer je Lazanski ‘vozio‘ po svome, iako je Srbija bila ta zemlja koja je napadala druge. Šteta što ostali gosti u obranama hrvatskih stajališta nisu imali više žara i žestine. Ovako je ostala uobičajena slika koju ostavljaju inače hrvatski zagovornici kada se nađu u sličnim ‘okršajima‘: previše gospodski i pod ručnom kočnicom kada to nije toliko potrebno. Malo drskosti i spuštanja s visoka s hrvatske strane dogodilo se tek na kraju (Brzica o akumulatorima), a na kakvoj je razini nastupio Lazanski najbolje pokazuje izjava kojom je završio emisiju. Kako bi dokazao da je Srbija nadmoćnija od Hrvatske rekao je da se Severina udala za Srbina. Zašto je Lazanski uopće pozvan u Otvoreno i što smo to od njega trebali važno čuti (iako je bilo nekih izjava koje ne bi trebalo zanemariti)? Poslije svega ostao je gorak okus.
David Bowie izgubio je bitku s rakom koja je trajala godinu i pol, samo par dana nakon što je na svoj 69. rođendan objavio posljednji album Blackstar. Vijest o Bowievoj smrti zatekla je svijet i istisnula sve ostale događaje. Velikog i nezaboravnog umjetnika Zagreb je, srećom, mogao vidjeti u dva navrata: na legendarnom koncertu 1990. godine na Dinamovu stadionu kojem je prisustvovalo 55.000 ljudi te u nešto intimnijem okruženju u Domu sportova 1997. g.