Na izbornoj skupštini Udruženja kožarsko-prerađivačke industrije HGK, 16. ožujka za predsjednika Vijeća Udruženja ponovo je jednoglasno izabran Mario Lešina, direktor tvrtke Midal iz Varaždina.
Govoreći o budućim aktivnostima Udruženja, Lešina je istaknuo kako razvoj tehnologije za proizvodnju obuće već nekoliko godina stagnira te je nužno započeti snažniju suradnju gospodarskih subjekta iz ove branše sa znanstvenom zajednicom odnosno istraživačkim i razvojnim institutima.
„Sustavno inoviranje te plasiranje novih proizvoda nužan je poslovni model, prije svega za tvrtke koje imaju svoje brandove i tu će orijentaciju Udruženje podupirati u narednom razdoblju. Jednako se tako internacionalizacija poslovanja nameće kao imperativ jer je naše tržište premalo za plasiranje većih serija proizvoda“, istaknuo je Lešina i dodao da je nedostatak radne snage jedan od problema s kojima se moraju suočavati, a koji potiče izmještanje (outsourcing) proizvodnje, pri čemu treba biti oprezan kako bi se odabrala primjerena lokacija. „Kontinuirano učenje i potvrda znanja također će biti jedan od prioriteta u budućem radu Udruženja, kako bismo svojim obrazovnim sustavom plasirali na tržište radne snage osposobljene radnike. Uloga je vodstva HGK u tom pogledu važna, pri čemu se mora inzistirati i na međusektorskoj suradnji koju sustav HGK omogućava“, poručio je Lešina.
>>>HGK o Agrokoru: Slijedeći potezi utjecat će na gospodarsko-socijalnu situaciju u cijeloj državi
Viša stručna suradnica Sektora za industriju i IT HGK Branka Prišlić osvrnula se na neke globalne parametre industrije obuće. „Najviše obuće uvozi Europa (36 posto), zatim Sjeverna Amerika (25 posto), a potom Azija (25 posto). U Europi je već dulje prisutan pad uvoza obuće koji je za razdoblje od 2010. do 2015. godine iznosio tri posto“, istaknula je Prišlić te dodala da su najveći izvoznici obuće Azija (84 posto) i Europa (13 posto), pri čemu izvoz obuće iz Europe raste za tri posto u razdoblju od 2010. do 2015. godine, dok se u istom razdoblju bilježi pad izvoza iz Azije za dva posto. Spomenula je i rast izvoza i uvoza u Africi pa bi u budućnosti Afrika mogla postati važno tržište.
Prišlić se osvrnula se i na rad CIRAZ-a – sektora HGK koji, pored ostalih aktivnosti, provodi dva strateška EU projekta: Strateški projekt za potporu inicijativa klastera konkurentnosti i Strateški projekt za potporu uspostave inovacijske mreže za industriju i tematskih inovacijskih platformi. „Ova će se industrija susretati s brojnim izazovima poput automatizacije i digitalizacije, novih materijala te pojave nove generacije potrošača“, istaknula je Prišlić.
Hrvatska kožarsko-prerađivačka industrija tradicionalno je radno intenzivna djelatnost te izvozno orijentirana. Ta se industrijska grana znatnim djelom koncentrirala u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji te je u 2015. godini zapošljavala 10.411 radnika u 134 tvrtkama koje su ostvarile ukupan prihod u toj godini u vrijednosti od 3,78 milijardi kuna. Jedan od pozitivnih trendova ove industrijske grane jest povećanje izvoza u 2016. godini u odnosu na 2015. godinu u visini od 1,5 posto, uz istovremeni pad uvoza u 2016. godini u odnosu na 2015. godinu za 2,8 posto. Hrvatske tvrtke najviše izvoze u EU i BiH.