U Hrvatskoj su u prvoj polovici godine nastavljeni trendovi smanjenja broja pismonosnih i ostalih pošiljaka kojih je bilo 6 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, te rasta broja paketnih pošiljaka, za 8,5 posto.
Pokazuju to podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) prema kojima su slični trendovi na poštanskom tržištu bili i u drugom tromjesečju ove godine, a prisutni su zadnjih nekoliko godina.
To se najviše povezuje s porastom online ili poslovanja putem interneta te s tim povezane elektroničke pošte koja se nameće klasičnim pismonosnim pošiljkama odnosno s jačanjem kupovine putem interneta koja znači i veću dostavu paketa.
Za pad pismonosnih pošiljaka u prvom ovogodišnjem polugodištu od 6 posto "zaslužno" je 157,5 milijuna tih pošiljaka, od čega je gotovo polovica ili 76,2 milijuna bilo u drugom tromjesečju ove godine, što je pad od 7,7 posto u odnosu na isto vrijeme prošle godine.
Gotovo 93 posto tih pošiljaka primljeno je i u drugom tromjesečju i u šest mjeseci u unutarnjem prometu gdje je također zabilježen njihov pad, od 6,2 posto na razini pola godine i od 7,6 posto na razini tromjesečja.
U međunarodnom prometu minusi s pismonosnim pošiljkama su nešto veći, ali su zato porasti broja paketa u međunarodnom prometu znatno viši nego u unutarnjem.
Paketa je, naime, u međunarodni promet u prvoj polovici ove godine otpremljeno 138 tisuća, što je 41 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a sličan porast, od gotovo 40 posto, ostvaren je i sa znatno više ili 636 tisuća paketa primljenih iz međunarodnog prometa.
To je ujedno malo manje od 10 posto od ukupnog broja paketa u Hrvatskoj u prvom polugodištu ili gotovo 7 milijuna, što je porast od 8,5 posto u odnosu na prošlu godinu.
Unatoč velikom porastu broja paketa u međunarodnom prometu, ipak je njihova glavnina, 89 posto ili 6,2 milijuna, realizirana u unutarnjem prometu, što je porast od 5,6 posto.