Od 1. siječnja sljedeće godine ukida se Zakon o posebnom porezu na luksuzne proizvode, rečeno je na današnjoj konferenciji za medije Ministarstva financija.
Na konferenciji su predstavljeni prijedlozi Zakona o trošarinama i Zakona o posebnom porezu na motorna vozila.
U Prijedlogu Zakona o prestanku važenja zakona o posebnom porezu na luksuzne proizvode stoji kako su prihodi državnog proračuna na ime tog poreza zanemarivi, a namjera ukidanja poreza je omogućiti gospodarskim subjektima koji posluju u sektorima obuhvaćenim ovim poreznim oblikom da se na vrijeme pripreme za normalno poslovanje u EU.Zakonom su obuhvaćeni nakit, satovi, odjeća i obuća od krzna i reptila, pirotehnički proizvodi za vatromet, oružje te bjelokost, kornjačevina, koralji, upavljači za cigarete itd. koji su se oporezivali po stopi od 30 posto.
Pomoćnik ministra financija i ravnatelj Carinske uprave Zlatko Grabar objasnio je razliku između harmoniziranih i neharmoniziranih trošarina odnosno onih trošrina koje EU uređuje svojim, već postojećim, direktivama te onih koje ne regulira EU. Potonje će se, naglasio je ministar financija Slavko Linić, ipak mijenjati zbog interesa da se što više kupuje unutar granica Hrvatske što će, ulaskom Hrvatske u EU, postati jednostavnije slobodnim kretanjem ljudi unutar europskih granica.
Prvi iskorak određivanja konačnih harmoniziranih trošarina napravljen je već 1. siječnja 2010., no to nije u potpunosti dovršeno već se tek sada ide na potpuno usklađenje s odredbama EU. U neharmonizirane trošarine ulaze posebni porezi na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove, posebni porez na kavu, na bezalkoholna pića te na luksuzne proizvode. Grabar je naglasio kako ubiranje tih poreza ne smije uzrokovati prekogranične formalnosti pri trgovini između država članica EU. Što se tiče daljnjih zahtjeva EU a koji se odnose na neharmonizirane trošarine, naglašeno je kako su neki posebni porezi već ukinuti (primjerice, na brodove), neki će biti ukinuti dok će ostali biti usklađeni s propisima EU.
Vremenski rok koji se tiče primjene započinje 1. srpnja 2013., odnosno ulaskom Hrvatske u EU. S nekim usklađivanjima poput prelaska s papirnatog na elektronsko praćenje trošarinskih roba, započelo se i ranije, ali konkretna primjena i dalje započinje 1. srpnja. Slična situacija je i sa neharmoniziranim sustavom izuzev Zakona o prestanku važenja Zakona o posebnom porezu na luksuzne proizvode koji će stupiti na snagu 1. siječnja 2013. Isti je, smatraju u Ministarstvu, neproduktivan prema članicama EU a njegovo ukidanje bit će poticaj proizvodnom sektoru malog i srednjeg poduzetništva. Ukidanjem dosadašnjih 30 posto poreza doći će tako do veće konkurentnosti među članicama EU.
Novosti koje donosi novi sustav uvodi oporezivanje prirodnog plina, električne energije, ugljena i koksa koje bi, kaže Linić, trebale ostati na minimalnoj razini. Od tog se poreza pak oslobađaju energenti koji se koriste za druge namjene, a ne kao pogonsko gorivo ili gorivo za grijanje, energenti koji idu u daljnju preradu, energenti i električna energija koji se koriste za kogeneraciju, te energenti koji se koriste kao pogonsko gorivo u zračnom prometu (osim za privatne izletničke letove)... oslobađaju se energenti i električna energija koji se koriste u kemijskim te mineraloškim procesima te oni energenti koji se koriste kao pogonsko gorivo za plovidbu u domaćem prometu osim za privatna plovila. Oslobođenja se tiču i prirodnog plina i električne energije kao pogonskog goriva i koji se koriste u kućanstvima, energije koja se dobija iz obnovljivih izvora energije, plinskog ulja i biogoriva.
Posebnu stavku čini porez na motorna vozila koji je ‘pretrpio’ najveće izmjene upravo zbog budućeg slobodnog kretanja. Dosadašnji je predstavljao suprotnost s načelima Ugovora o funckioniranju EU te je strogo kritiziran od strane Europske Komisije. Priprema novog Zakona uključuje ostanak dosadašnjeg jednokratnog poreza, a novost je uvođenje emisije CO2 u oporezivanje motornih vozila. To je mjera radi ostvarivanja ciljeva EK za smanjenjem emisija stakleničkih plinova i ostvarenja obveza EK sukladno Kyotskom protokolu. Poreznu osnovicu tako će sačinjavati komponente poput postotka od prodajne, odnosno tržišne cijene, ekološki kriterij ovisno o emisiji CO2, prodajna cijena novih vozila te tržišna cijena rabljenih vozila.
Kako je slučaj, smatra Linić, da starija vozila emitiraju više ugljičnog dioksida, samim time bit će i ona skuplja kao i uvoz istih te će dosadašnjih 20 posto uvezenih rabjenih vozila biti otpriluke na istoj razini.. Noviji automobili s manjim postotkom emisije CO2 biti će jeftiniji. Od oporezivanja će također biti oslobođena vozila koja se pokreću isključivo na električni pogon te hibridna vozila dok će kamper vozila imati smanjeni porez za čak 85 posto. Što se tiče trošarina na duhan, Linić je najavio kako se iste tek dogovaraju ali kako će zsigurno biti više jednom kad Hrvatska uđe u EU. Dotakao se i Poreza na imovinu koji će najviše ‘udariti’ na bogatije građane.- Onaj tko je štedio i kupio pet stanova, on će plaćati i veći porez. To je politika socijaldemokratske stranke - rekao je Linić.