Svijest o prednostima obnovljivih izvora energije (OIE) sve je prisutnija ponajprije stoga što ne onečišćuju okoliš kao nekonvencionani izvori. OIE ne ispuštaju stakleničke plinove, teške metale, krute čestice, plinove uzročnike kiselih kiša i prizemnog ozona, nisu potrošivi te smanjuju ovisnost o uvozu energenata.
Proizvodnjom električne energije iz OIE, navodi Marino Franinović, zamjenik predsjednika Saveza za energetiku Hrvatske i predsjednik uprave VR Enbekon, štedi se energetsko gorivo, koje bi se inače potrošilo u konvencionalnoj elektrani za proizvodnju iste količine električne energije. Primjerice, nekoliko MWh električne energije proizvedenih u solarnoj elektrani štedi nekoliko tona ugljena koje bi se iskoristile u elektrani na ugljen za proizvodnju jednake količine MWh. - Samo u jednom satu sunce daje više energije nego čitavo čovječanstvo potroši tijekom jedne godine. Sunčeva energija je primarni izvor energije na Zemlji, 100 posto je ekološki čista, besplatna i neiscrpna. Samo ju treba znati iskoristiti. Insolacija je količina energije što je prima Zemlja sunčevim zrakama, a najlošija insolacija u Hrvatskoj je drastično veća od najbolje u Njemačkoj. Primorje i Dalmacija s otocima imaju godišnju insolaciju i do 2700 sati. Jadranska je obala jedna od najsunčanijih u Sredozemlju, ali ima najmanju iskoristivost sunca u odnosu na bilo koju drugu zemlju sličnih prirodnih resursa – objašnjava Franinović.
Dugoročna isplativost Kada bi Hrvatska, naglašava, samo dijelom iskoristila svoje potencijale, posebice sunce, vodu i vjetar, postala bi energetski neovisna, što je ključ gospodarskog uspjeha svake zemlje te bi postali značajan izvoznik električne energije. Energija sunca se može iskorištavati solarnim kolektorima za pripremanje vruće vode i zagrijavanje prostorija te fotonaponskim ćelijama koje izravno pretvaraju sunčevu energiju u električnu. Kolektori se najčešće montiraju na krov kuće, kaže Franinović, a kad je vrijeme loše mogu se koristiti u kombinaciji s električnim grijačem vode. Fotonaponske ćelije su poluvodički elementi koji direktno pretvaraju energiju sunca u električnu energiju. Za sada su još uvijek ekonomski nerentabilne, upozorava, zbog skupe tehnologije, a isplativost razvoja solarnih projekata ovisi o državnim poticajima, koji u nas ograničeni malom kvotom.- Moguće je postati povlašteni proizvođač te tako dobivenu električnu energiju prodavati Hrvatskom operatoru tržišta energije (HROTE). Uloženo u solarni sustav se vrati u prosjeku unutar osam do devet godina. Međutim, ako je netko do sada koristio dizel agregat za proizvodnju električne energije, prijelazom na solarni sustav, sve se vraća u tri do četiri godine. Bilo da se radi o navodnjavanju, stambenom objektu ili telekomunikacijskom tornju, prijelazom na popularan u svijetu OFF-GRID, autonomni, otočni solarni sustav, uštede su ogromne te se čuva okoliš. Upravo kriza mnoge tjera na razmišljanje o prijelazu na proizvodnju električne energije iz OIE. Možda se kratkoročno radi o značajnijoj investiciji, međutim dugoročno je ona zasigurno isplativa – rekao je Franinović.
Skladištenje sunčeve energije Prema novoj regulativi od 2007. godine umjesto s HEP-om, ugovor o otkupu potpisuje se s HROTE-om, od kojeg povlašteni proizvođač može dobivati posebnu otkupnu cijenu. Taj se ugovor sklapa na 14 godina, ističe Franinović, a vijek trajanja solarnog sustava je najmanje 30 godina. Isplativost solarnih elektrana bit će sve veća, procjenjuje, jer cijena tehnologije neprestano pada, dok cijene električne energije uglavnom raste. Sada je, pak, u svijetu najveća tema skladištenje sunčeve energije kojom se bave vodeći eksperti. Osnovno je pitanje, kaže Franinović, kako u što manjem prostoru skladištiti što više sunčeve energije te ju koristiti onda kada je potrebno – za oblačnog vremena ili noću. Suvremena kuća budućnosti više ne poznaje klasičan priključak na distributivnu mrežu, naglašava, već solarni sustav koji će omogućiti energetsku neovisnost objekta.- Hrvatska se nalazi se na samom dnu u Europi po iskoristivosti sunčeve energije. Hrvatskoj nedostaje energije za više od 50 posto potreba, opskrba energijom je nesigurna, ovisimo o uvozu, a cijene energenata rastu. Nabavu nam otežavaju gospodarski i financijski problemi jer su cijene energije nepoznanica s kojom se susreću mnoga svjetska gospodarstva koja ovise o uvozu energije – upozorava Franinović.Uz to potrošnja energije raste jer se posljednjih godina koristi i za hlađenje, a zbog loše kvalitete gradnje stambenih, privrednih i javnih objekata, energija se znatno gubi. Stoga je, napominje, za Hrvatsku imperativ osigurati sklad današnjeg tehnološkog razvoja i blagodati koje civilizacija koristi s prirodom i održivim razvojem.