Pojava smrdljive snijeti na pšenici ove je godine u osnovi slična kao i za vrijeme prijašnjih žetvi, ističu iz Ministarstva poljoprivrede, a predstavnici udruga poljoprivrednika medijske napise o pojavi te bolesti klasa pšenice smatraju prenapuhanim i tvrde kako ‘određenim lobijima odgovara plasiranje alarmantnih vijesti o zaraženosti pšenice‘.
Nema razloga za paniku, od 23 potencijalno sumnjiva uzorka koje su inspektori uzeli nakon dojave o mogućoj pojavi smrdljive snijeti pokazalo se da je 15 pozitivno, ali to nije nešto što se nije dešavalo i u prijašnjim žetvama, kaže ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.
Dodaje kako je bolest na vrijeme locirana, znaju se mjere i način na koji se to mora ukloniti, a radi se o nekih 23 do 25 tona uroda. Kvalitetnim uništavanjem uroda koji je zahvaćen bolesti nema razloga da se ona proširi dalje, kazao je Jakovina.
Pojava smrdljive snijeti nažalost je posljedica činjenice da je dio poljoprivrednika iskoristio mogućnost da sije vlastito sjeme koje prije toga nije kvalitetno tretirano, kazao je Jakovina najavljujući i da će se preispitati postojeći pravilnici kojima je dana mogućnost sijanja vlastitog sjemena, tzv. tavanuše. Ističe da je certificirano sjeme jamstvo da se takve stvari neće dešavati.
Po podacima Ministarstva, od 23 uzetih, potencijalno sumnjivih, uzorka pšenice njih 15 je bilo pozitivno (u Osječko-baranjskoj županiji 5, Vukovarsko-srijemskoj 1, Požeško-slavonskoj 3, Varaždinskoj 2, Međimurskoj 4), sedam je negativno, dok se rezultat analize jednog uzorka još očekuje.
Osječko-baranjski dožupan Željko Kraljičak kaže kako bi naravno bilo dobro da te bolesti uopće nema na pšenici, no ona se pojavljuje svake godine, ponekad više ili manje, ali u svakom slučaju ne radi se ni o "kakvim alarmantim razmjerima".
Kraljičak u razgovoru za Hinu ističe i kako bi poljoprivrednim proizvođačima svakako treba objasniti koje su opasnosti od sijanja tzv. pšenice tavanuše, no ne isključuje ni mogućnost "da određenim lobijima odgovara plasiranje alarmantnih vijesti o zaraženosti pšenice koje se mogu negativno odraziti na cijenu pšenice što će dodatno opteretiti seljake koji su već u izuzetno teškoj situaciji".
Predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje Antun Laslo još oštrije komentira vijesti o bolesti pšenice za koje kaže da su prenapuhane i mogu nanijeti velike štete za otkupnu cijenu i na izvoz hrvatske pšenice.
Laslo sumnja kako "tzv. sjemenarski lobi također u toj priči može imati svoju računicu". Iznenađuje, kaže, što se o tome nije govorilo u vrijeme sjetve pšenice kada se trebalo kontrolirati što tko sije "već sada kada je pšenica uskladištena i čeka svoje kupce".
Laslo smatra kako je krajnje ‘sumnjivo plasiranje takvih vijesti‘ uz napomenu ‘da se Zajednica udruga seljaka Slavonije i Baranje stalno zalaže za sijanje kvalitetne i kontrolirane pšenice‘.
I predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić ocijenio je kako su vijesti o smrdljivoj snijeti sumnjive i da je moguće ‘da ih plasira tzv. sjemenarski lobi‘. Smrdljive snijeti ima svake godine ‘pa iznenađuje da se jedne godine to posve zanemari, a onda poput ovogodišnje žetve objavi da je prisutna‘.
U Ministarstvu poljoprivrede podsjećaju kako se, sukladno naredbi o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i iskorjenjivanje smrdljive snijeti, zaražena pšenica uništava zakopavanjem zrna zaraženog bilja u tlo, s tim da sloj zemlje iznad zaraženog bilja bude najmanje jedan metar debljine. Poljoprivrednici su također dužni dekontaminirati kombajne, prikolice, elevatore i druga sredstva rada.