Godišnji izvještaj o građevinskim radovima u Republici Hrvatskoj u 2014. godini za pravne osobe s pet i više zaposlenih samo je potvrdio realnost negativnih tendencija koje su bile uočljive iz ranije objavljivanih kvartalnih izvješća o izvršenim radovima građevinskih tvrtki s dvadeset i više zaposlenih, priopćili su iz HGK.
- Konačni podaci o građevinskoj aktivnosti u 2014. godini samo su potvrdili vrlo nepovoljno stanje i tendencije kretanja u toj djelatnosti. Drugim riječima, nastavljen je trend pada ukupne građevinske aktivnosti i broja zaposlenih uzsmanjenu vrijednost obavljenih radova. Time je u 2014. u odnosu na 2008. godinu bruto dodana vrijednost građevinarstva manja za 44,2 %, broj zaposlenih za 36,5 %, fizički obujam građevinskih radova za 42,6%, a vrijednost izvršenih građevinskih radova za 49,3 % - kazao je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, Zvonimir Savić.
Tako je u 2014. godini, u odnosu na prethodnu godinu, broj radnika na gradilištima smanjen je za 5,4 % (jednako kao i prethodne godine), uz istodoban pad odrađenih sati na gradilištima za 6,1 % (za 1,1 postotni bod izraženiji pad nego u 2013. godini). Pad pokazatelja fizičke aktivnosti bio je popraćen i smanjenom vrijednošću obavljenih radova koja je bila milijardu kuna ili za 6,6 % niža nego u 2013. godini. Pritom je 2014. godinu obilježilo porast vrijednosti radova na zgradama (za 4,3 %, što je prvi rast nakon 2008. godine), uz izrazit pad vrijednosti izvršenih radova na ostalim građevinama (za 14,4 %, što je najizraženiji pad nakon 2010. godine). Posljedice dugotrajnog djelovanja krize spustile su razinu građevinske aktivnosti izuzetno nisko, tako da je prema odrađenim satima rada prošla godina bila najniža od 2000. godine, prema broju radnika na gradilištima bila je najniža od 2001. godine, a prema vrijednosti izvršenih građevinskih radova najniža od 2002. godine.
Prema vrstama građevina, u 2014. godini je 46,3 % vrijednosti izvršenih radova ostvareno na zgradama, a 53,7 % na ostalim građevinama. Time je prvi put u posljednje tri godine zabilježen pad udjela građevinskih radova na ostalim građevinama kao rezultat odustajanja od koncepta da država i javni sektor svojom investicijskom aktivnošću potaknu ukupnu gospodarsku aktivnost. Naime, pri visokom proračunskom deficitu i snažnom rastu javnog duga, javni je sektor fiskalnu konsolidaciju velikim dijelom provodio smanjivanjem visine sredstava za nabavu dugotrajne nefinancijske imovine. Stoga je na godišnjoj razini vrijednost građevinskih radova na prometnoj infrastrukturi smanjena za 12,5 %, pad vrijednosti radova na cjevovodima, komunikacijskim i energetskim vodovima iznosio je 20,9 %, dok je vrijednost radova na složenim građevinama na industrijskim prostorima smanjena za 24,4 %. S druge strane, povećanje vrijednosti radova na zgradama od 4,3 % rezultat je izgradnje nestambenih zgrada na kojima je vrijednost radova povećana za 6,1 %, dok je vrijednost radova na stambenim zgradama zadržana na razini iz prethodne godine.
U 2014. godini najveća vrijednost izvršenih građevinskih radova zabilježena je u Gradu Zagrebu, Primorsko-goranskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Zagrebačkoj i Istarskoj županiji. Pritom je, u odnosu na prethodnu godinu, vrijednost radova najviše porasla u Karlovačkoj (21,4 %), Primorsko-goranskoj (17,8 %), Zagrebačkoj (14,7 %) i Krapinsko-zagorskoj županiji (12,3%), dok je istodobno vrijednost izvršenih građevinskih radova najviše smanjena u Dubrovačko-neretvanskoj (-23,0 %), Šibensko-kninskoj (-19,5 %) i Koprivničko-križevačkoj županiji (-18,9 %).
Objavljeni podaci o građevinskim radovima u 2014. godini potvrdili su nastavak duboke krize u građevinarstvu i upotpunili sumornu sliku stanja kakvo je kriza ostavlja u ovoj djelatnosti: u 2014. u odnosu na 2008. godinu, bruto dodana vrijednost građevinarstva smanjena je za 44,2 %, broj zaposlenih za 36,5 %, fizički obujam građevinskih radova za 42,6 %, vrijednost izvršenih građevinskih radova za 49,3 %, broj izdanih građevinskih dozvola za 46,3 %, vrijednost novih narudžbi za 47,7 % te broj završenih stanova za 69,2 %. Očito je da je dugotrajna kriza ne samo drastično smanjila veličinu i snagu građevinskog sektora, nego je i umanjila njegove potencijale s obzirom na činjenicu da niska razina poslovne aktivnosti i gubitak stručne radne snage negativno utječu na sposobnost i konkurentnost u obavljanju budućih poslova.