Kandidat na skorašnjim predsjedničkim izborima u Francuskoj, Emmanuel Macron, istaknuo je kako bi iskoristio nordijski model gospodarstva koji kombinira socijalnu državu i kolektivno pregovaranje na nacionalnoj razini sa slobodnim tržištem.
- Trebamo pronaći novi model rasta, rekao je Macron i dodao da on mora biti održiv, ekološki prihvatljiv i povećati socijalnu mobilnost.
Prema njegovom planu, Francuska bi trebala zadržati proračunski deficit manji od razine koju zahtjeva EU u iznosu od 3 posto BDP-a. Također bi proveo reformu tržišta rada kako bi tvrtke mogle fleksibilnije pregovarati o radnom vremenu i plaćama, a poduzetnici i samozaposleni bi mogli ostvariti pravo na naknadu za nezaposlene. Osim toga, smanjio bi poreze tvrtkama i kućanstvima za 20 milijardi eura.
Macron je prije 10 mjeseci osnovao stranku En Marche! i tako postao ozbiljan kandidat za predsjednika čija politika ne bi bila ni lijevo ni desno. U utrci za predsjedničku fotelju trenutno stoji uz bok s bivšim premijerom desnog centra, Françoisom Fillonom. Ankete pokazuju kako obojica imaju ozbiljne šanse za ulazak u drugi krug s kandidatkinjom krajnje desnice, Marine Le Pen, a koji bi se trebao održati 7. svibnja.
Ipak, samo dva mjeseca prije prvog kruga koji će se održati 23. travnja, upućene su mu kritike zbog očitog izbjegavanja otkrivanja kompletnog programa. Analitičari su ukazali na to da bi detaljno otkrivanje njegovih mjera moglo predstavljati problem jer je biračko tijelo raznoliko i ravnomjerno podijeljeno oko pitanja migracije i gospodarstva.
Macronove gospodarske mjere ne razlikuju se previše od onih koje je pomogao provesti kao ministar gospodarstva za vrijeme dok je predsjednik Francuske bio François Hollande. U posljednje tri godine svog mandata, iznimno nepopularan lider napravio je zaokret na poslovnoj sceni zahvaljujući 40 milijardi eura poreznih olakšica za tvrtke, u nadi da će tako potaknuti gospodarstvo i smanjiti stopu nezaposlenosti s gotovo 10 posto.
Njegov protivnik, Fillon, je iznio radikalnije mjere tako što bi smanjio javnu potrošnju za 100 milijardi eura i ukinuo 500 tisuća radnih mjesta u državnoj upravi. Socijalistički kandidat, Benoît Hamon ne bi smanjivao potrošnju već se fokusirao na fiskalne poticaje i uvođenje univerzalnog osnovnog dohotka.