Lipanjski summit EU-a je završen kompromisom, no odmah su počele rasprave oko toga tko je kome popustio. Mnogi smatraju da je Merkel gubitnik, dok su Monti i Rajoy veliki dobitnici.
Nazire se novi odnos snaga u EU, piše Deutsche Welle. Njemačka kancelarka Angela Merkel uporno pravda da nije odustala od svojeg kursa te da je Njemačka ostala dosljedna svojoj filozofiji, a to je da nema ustupaka bez protu-ustupaka. Istodobno Merkel opovrgava navode da kada su u pitanju Italija i Španjolska više neće biti kontrole pružanje pomoći iz fonda za spašavanje eura.
Međutim i nakon summita je ostalo još otvorenih pitanja. Tako kancelarka Merkel očekuje teške pregovore oko pružanje pomoći bankama, posebice kada se radi o uvjetima davanja jamstava. Merkel očekuje da bi pregovori o tome mogli potrajati i više od deset dana. Francuski predsjednik Hollande je pak na kraju summita, kojeg je on iz svoje perspektive ocijenio uspješnim, izjavio da želi uskoro predstaviti fiskalni pakt pred francuskim parlamentom.
Uoči summita EU, njemačka kancelarka je otišla u Pariz kako bi s francuskim predsjednikom usuglasila stajališta. Sastanak čelnika Europe jednostavno mora biti uspješan: kako se čuje, sve ostalo bi bila "katastrofa". Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso je izjavio kako članice Unije moraju dogovoriti veliki zajednički proračun, buduću bankovnu uniju i prije svega političku uniju – sve kako bi spasili EU.
Glavni zaključci lipanjskog summita su jednostavniji pristup fondovima za spašavanje, posebice za one zemje koje su ispunile uvjete i obveze štednje i provedbi reformi. Odluka je kao stvorena po mjeri za Italiju, jer se talijanski premijer Mario Monti grčevito borio za omekšavanje uvjeta za pružanje pomoći, premda Italija do sada nije niti predala zahtjev za pomoć.
Nadalje omogućava se pružanje izravne pomoći za banke iz stalnog fonda za spašavanje ESM-a. Takva odluka otvara mogućnost prekidanje začaranog kruga koji postoji između banaka u krizi i državnih financija. Tako se državni dug neće povećavati premda će zemlja uzimati nove kredite, a kamate na državne obveznice na taj način bi se mogle smanjiti. Pružanje pomoći trebalo bi se vezati uz ‘primjerene uvjete‘. Ova odluka posebno izlazi u susret zahtjevima Španjolske.
Iduća mjera je nadzor banaka na europskoj razini. Preduvjet da ESM pruži izravnu pomoć bankama je efikasan nadzor na europskoj razini. Na summitu je dat nalog Europskoj komisiji da u kratkom roku predstavi odgovarajući mehanizam u kojem će sudjelovati Europska središnja banka. Osim toga je odlučeno da neće biti posebnog statusa za kredite koji će se davati zemljama eurozone. A rečeno je i da obećani program spašavanja za španjolske banke treba prihvatiti što prije. No za razliku od do sada predviđenog, krediti partnera u eurozoni neće imati prednost u odnosu na kredite privatnih vjerovnika, ako novac dolazi iz ESM-a. Ukoliko dođe do stečaja javni financijeri morali bi odustati od novca kao i privatni. Prednost u takvom slučaju je da će privatnim investitorima ponovno biti aktraktivno da posuđuju novac zemljama u krizi, što bi za vlade trebalo smanjiti troškove financiranja.
Planovi za stvaranje bankovne i fiksalne unije ostali su vrlo neodređeni. Dogovoreno je da će se osim bankovne i fiksalne unije otvoriti i rasprava oko kreiranja političke unije. No upravo oko ove posljednje točke šefovi država i vlada ostali su vrlo suzdržani. Konkretni sadržaj oko te teme očekuje se tek na idućem summitu Europske unije u listopadu.