Financijski čelnici skupine G20 najvećih gospodarstava svijeta u petak su se odmaknuli od politike državne štednje u bogatim zemljama, odbacivši ideju o postavljanju čvrstih ciljeva za smanjenje državnih dugova jer ih zabrinjava spori oporavak globalnog gospodarstva.
Skupina G20 naprednih i gospodarstava u razvoju poručila je u priopćenju nakon dvodnevnog sastanka u Washingtonu i to da će pažljivo pratiti ima li negativnih posljedica masovnih monetarnih poticaja, jer zabrinjavaju rizici koje donosi politika poticanja gospodarstava tiskanjem svježeg novca i utjecaja na tečajeve valuta.
Ruski ministar financija Anton Siluanov rekao je na konferenciji za novinare da ministri financija i središnji bankari iz skupine G20 vjeruju da je važnije ukupno smanjenje državnih dugova od specifičnih pokazatelja.
"Dogovorili smo se da to će biti blagi parametri, neka vrsta strateških ciljeva, kojima bi se trebalo prilagoditi, ovisno o specifičnoj situaciju u svakom gospodarstvu," rekao je Siluanov.
Rusija, koja ove godine predsjedava skupinom G20, nadala se da će osigurati sporazum o postavljanju fiksnih ciljeva za smanjenje državnih dugova do susreta lidera G20 u St. Petersburgu u rujnu.
No, SAD i Japan odlučno se protive ideji o postavljanju fiksnih ciljeva, kao što je odnos duga prema bruto domaćem proizvodu i pokušavaju usmjeriti raspravu G20 prema poticanju rasta gospodarstava. Tim više što se u nekim zemljama pokazalo da pretjerane mjere štednje mogu više štetiti gospodarstvu, nego mu pomoći.
Skupina G20 poručila je i to da je svjesna mogućih posljedica dugog razdoblja vođenja poticajne monetarne politike.
"Monetarna politika treba biti usmjerena prema stabilnosti domaćih cijena i podržavanju gospodarskog oporavka", navodi se u priopćenju.
Središnje banke najrazvijenijih gospodarstava svijeta već godinama vode vrlo labavu monetarnu politiku, s ključnim kamatama na rekordno niskim razinama, a neke i tiskanjem svježeg novca, kako bi potaknule rast gospodarstava.
Međutim, to može izazvati slabljenje valuta, kao što je trenutačno slučaj s japanskim jenom, nakon agresivnog popuštanja monetarne politike u toj zemlji. To dovodi do povećanja konkurentnosti japanskih proizvoda na svjetskom tržištu, ali šteti drugim izvozno usmjerenim gospodarstvima.
Japan se brani tvrdnjom da slabljenje jena nije namjerno, nego samo posljedica labave monetarne politike usmjerene na poticanje gospodarstva i suzbijanje dugogodišnje deflacije.
Međutim, središnja japanska banka nije jedina koja ubrizgava svježi, jeftin novac u svoje gospodarstvo. To čine i američki Fed, britanska središnja banka, a u određenoj mjeri i Europska središnja banka.
U posljednje vrijeme ponajviše zabrinjava eurozona koja se, unatoč labavoj monetarnoj politici, ne uspijeva izvući iz recesije.
Čelnici G20 pozvali su eurozonu da ubrza stvaranje bankarske unije kako bi oživjela gospodarstvo regije. Međutim, Njemačka je ponovila svoj raniji stav da se prvo moraju promijeniti zakoni u Europskoj uniji prije nego što se uvede bankarska unija, što će vjerojatno odgoditi proces.
Razgovori u eurozoni vjerojatno će dominirati i u subotu, kada će financijski čelnici iz cijelog svijeta raspravljati na sastanku Međunarodnog monetarnog fonda.
"Jača potražnja u Europi je najvažnija za globalni rast. Slaba domaća potražnja potkopava gospodarstvo eurozone, koje slabi već šest tromjesečja zaredom," navodi ministar financija SAD-a Jack Lew u izjavi pripremljenoj za sastanak MMF-a.
Ranije ovoga tjedna, MMF je smanjio svoju prognozu globalnog rasta u ovoj godini te je ponovio svoj poziv nekim europskim zemljama da ublaže mjere proračunske štednje.