Da je kojim slučajem provedeno istraživanje tekstova koji su objavljeni samo u Lideru tijekom posljednjeg desetljeća, vjerujem da bismo temeljem tih spoznaja danas imali prilično jasno zajedničko stajalište vezano uz digitalnu transformaciju. Drugim riječima, postojao bi svojevrsni putokaz u kojem se pravcu Hrvatska treba razvijati te koje probleme i prepreke u poslovnom okružju prioritetno trebamo rješavati kako bismo bili konkurentniji kao gospodarstvo te uspješniji kao društvo u cjelini. Znali bismo na što se trebamo strateški fokusirati i zbog čega. Bilo bi to korisno štivo i stratezima koji trebaju praktičnu podlogu kako bi što preciznije i učinkovitije mogli promišljati našu budućnost. Nama ostaje da i dalje iz svog vidokruga ukazujemo na prostor za poboljšanja te djelujemo u područjima svoje ekspertize i rada, što, naravno, predstavlja dobar, ali ipak prilično subjektivan doprinos zajedničkom cilju.
ICT – industrija svih industrija
Sretna sam što se ICT industrija u kojoj radim može s pravom proglasiti industrijom svih industrija u 21. stoljeću, univerzalnim ljepilom umreženog društva, prilikom za svakog pojedinca, tim i organizaciju da ostvari svoj puni potencijal. Što se više koristi ICT-om, društvo je razvijenije, konkurentnije, a standard građana veći. Slijedom tih okolnosti i Svjetski gospodarski forum je ove godine bitno promijenio metodologiju izračuna globalne konkurentnosti. Novi indeks stavlja naglasak na četvrtu industrijsku revoluciju i inovacije koje promiču nove poslovne modele i ubrzavaju rast. Industrija 4.0 obuhvaća i odražava promjene koje su nastale pod utjecajem naprednih ICT tehnologija i omogućile skok u razvoju nove industrijske paradigme.
5G postaje glavna tema
Što to znači? Kako bi bila konkurentna i održiva, gospodarstva moraju biti otvorena novim idejama, efikasna u prihvaćanju promjena, odlučna graditi inovacijski ekosustav i kompanijsku kulturu zadovoljnih zaposlenika. To nije nikakva novost. Već danas živimo u izrazito dinamičnom okružju, a proces je sve ubrzaniji. Nastaju nove industrije, traže se novi profili stručnjaka, otvaraju se radna mjesta za poslove koji dosad nisu postojali. Pred nama se odvija transformacija stare u novu industriju 4.0, koja se temelji na digitalizaciji, internetu stvari, umjetnoj inteligenciji te nano-, bio- i neurotehnologijama. 5G postaje glavna tema našeg digitaliziranog svijeta. Takva digitalna transformacija mijenja i modele poslovanja, načine rada te suradnje. Stvara se umreženi lanac vrijednosti u kojem svatko ima svoju ulogu, doprinos i interes.
>>>Gordana Kovačević: Situacija je zabrinjavajuća za potplaćene žene
Te brze promjene traže i brže prilagodbe, što znači da se Hrvatska mora ravnopravno s ostalim državama integrirati u nove procese i tokove, a s obzirom na to da zauzima tek 68. mjesto na ljestvici globalne konkurentnosti, u procesu digitalne transformacije moramo biti brži i bolji. Ključnu ulogu u tome imaju talentirani i kreativni ljudi spremni na promjene i brzo usvajanje novih znanja i vještina te infrastruktura koja će osigurati ravnomjernije uvođenje novih tehnologija i dostupnost brzog interneta u cijeloj zemlji. Odgovornost za stvaranje tih preduvjeta disperzirana je na više ključnih dionika.
Mi u Ericssonu Nikoli Tesli smatramo da tome dajemo velik doprinos. Uz to što smo jedan od najvećih hrvatskih ICT izvoznika, koji zapošljava 3200 ICT stručnjaka, tehnološkim liderstvom omogućavamo i potičemo digitalne transformacije. Početkom godine prvi smo u Hrvatskoj demonstrirali mogućnosti koje nudi 5G tehnologija, a tijekom ljeta podržali vodeće hrvatske operatore u njihovom predstavljanju funkcionalnosti 5G tehnologije u stvarnom okružju s naglaskom na usluge krajnjim korisnicima.
Usklađivanja strateškog i regulatornog okvira
Proširili smo i naše razvojno-istraživačke aktivnosti u području razvoja mobilnih komunikacija četvrte i pete generacije te tijekom ove godine zaposlili 225 stručnjaka. Uza širenje naših razvojno-istraživačkih aktivnosti u Zagrebu i Splitu, otvorili smo i ured u Osijeku.
Važnost ICT industrije za Hrvatsku je neupitna – zapošljava više od 36 tisuća ljudi, ostvaruje prihod veći od 36 milijardi kuna te je drugu godinu zaredom na prvom mjestu prema izvozu među svim industrijama. Procjenjuje se da će do 2025. godine dosegnuti 55 milijardi kuna prihoda. Za takav rast trebat će 19 tisuća dodatnih ICT stručnjaka, a s obzirom na to da već i sada nedostaje stručnjaka tog profila, koji su konkurentni na tržištu rada i izvan Hrvatske, smatram to velikim izazovom. Stoga pozdravljam sve dodatne mjere parafiskalnog i fiskalnog rasterećenja gospodarstva kojima se može i mora pozitivno utjecati na bolje uvjete za nagrađivanje i zadržavanje mladih stručnjaka u Hrvatskoj. Ubrzan razvoj ICT sektora potiče multisektorsku i multidisciplinarnu suradnju te je važan element konkurentnosti ne samo tog sektora, nego i ostalih industrija, uključujući i javni sektor, a onda posljedično i bržeg razvoja nacionalne ekonomije i društva. Paralelno s tim odvija se proces tehnološke standardizacije kao i strateškoga komuniciranja tema vezanih uz digitalno doba. To uključuje brojne promjene i usklađivanja strateškog i regulatornog okvira kao i donošenje odluka koje će ubrzati razvoj digitalne transformacije i ICT infrastrukture u Hrvatskoj.
>>>FOTO: Gordana Kovačević – Najmoćnija žena hrvatskog biznisa
Nisu svi aspekti tog novog povezanog svijeta do kraja definirani niti ih građani doživljavaju jednoznačno. Upravo zato treba postojati i komunikacijska platforma putem koje bi se razgovaralo o svim izazovima umrežavanja te tražila optimalna rješenja. To je potrebno jer u digitalnoj eri računamo na sve potencijale koje imamo bilo da je riječ o tehnološkim, ekonomskim bilo društvenim kapacitetima. Snažan doprinos jačanju pozicije ICT-a u Hrvatskoj bila bi promjena Strategije pametne specijalizacije u kojoj bi ICT, umjesto horizontalne, postao vertikalna industrija, čime bi se širom otvorila vrata većem broju razvojnoistraživačkih projekata u ICT-u. I napokon, kao što sam više puta naglasila, iznimno je važno da postoji nacionalni konsenzus o potrebi ubrzanja digitalne transformacije te strateškoj važnosti 5G tehnologije.
S obzirom na to da digitalna transformacija nema alternativu, očekujem da će 2019. biti godina u kojoj će se taj strateški proces dodatno ubrzati.
Sretna nam nova poslovna godina u digitalnoj eri!