Tajnu uspjeha vođa uvijek se željelo dokučiti. Tako se stoljećima proučavaju osobine i ponašanja uspješnih ratnih zapovjednika, religijskih vođa, velikih povijesnih ličnosti, a u zadnje vrijeme posebice uspješnih poslovnih vođa. Sve njih krase, većina će se složiti, urođena obilježja, kao što su samouvjerenost, odlučnost, emocionalna stabilnost, inteligencija. No, žele li biti uspješni, poslovni vođe današnjice moraju se i prilagoditi okružju koje se uvelike razlikuje od poslovnog okružja čak i prije samo desetak godina. Današnje je neizvjesnije, turbulentnije i složenije, ali i globalnije te hiperpovezano. Također, znanost, ideje i ljudi danas su važniji od zemlje, materijala ili kapitala, što dovodi do ‘rata za talente‘. Devet je najčešće navođenih obilježja suvremenih vođa, od kojih su prva tri vezana uz odnos prema drugima, a preostalih šest uz osobnost vođa. 1. Sposobnost inspiriranja. Najveći broj zaposlenika reći će vam da je rijetko koji od njihovih pretpostavljenih pravi vođa. Zamjeraju im nedostatak sposobnosti kreiranja motivirajućega radnog okružja. Od vođa se očekuje da motiviraju i inspiriraju svoje podređene, odnosno da su zainteresirani osigurati njihovo zadovoljstvo na radu, entuzijazam, angažiranost, odanost, a čak i lojalnost odnosno ostanak najboljih zaposlenika (talenata) u organizaciji. Ovo se traži u ‘dobu znanja‘, u kojem su ključni izvor konkurentske prednosti upravo ljudi, a što jako dobro znaju Larry Page i Sergey Brin (osnivači Googlea).
2. Izgradnja povjerenja. Za dugoročan uspjeh u poslovnom okružju danas se naglašava važnost izgradnje povjerenja i dobrih međuljudskih odnosa, s obzirom na to da se veliki dio biznisa odnosi na međuljudske odnose, kao što to cijeli svoj život ističe poznati filantrop Warren Buffett (Barkshire Hathaway). Uspješni suvremeni vođe osiguravaju visoku razinu povjerenja kako unutar organizacije tako i s partnerima izvan organizacije, putem poticanja uzajamnog poštovanja i podrške, otvorene komunikacije odnosno iskrenosti i transparentnosti, zalaganja za pravednost i jednakost, ali i putem vlastitog integriteta, marljivosti i kompetentnosti, kao i time da su dobri timski igrači s kojima drugi žele raditi.
3. Duh suradnje. Povjerenje je pretpostavka za uspješnu suradnju s drugima, dionicima i unutar i izvan organizacije. Uspješni suvremeni vođe surađuju s drugima na obostranu korist, pri čemu su poprilično nehijerarhični. Povezuju se i dobro surađuju s kolegama različitih znanja, vještina i sposobnosti (ali naravno istih vrijednosti i ciljeva), odnosno okružuju se s ljudima koji donose različite poglede na stvari i ne boje se imati različito mišljenje od svojeg šefa. Nadalje, uspješni suvremeni vođe dijele vodstvo odnosno potiču uključivanje zaposlenika u donošenje odluka – participacija tj. obogaćivanje (engl. empowerment) zaposlenika, jer su svjesni, baš kao i Bill Gates (Microsoft), da na kraju dana ključni inventar organizacije izlazi kroz vrata. Pri tome preuzimaju odgovornost za propuste tima i kada za to nisu direktno krivi te zasluge pripisuju svima, a ne samo sebi. Izvan organizacije skloni su integrativnoj, odnosno dugoročnoj suradnji prema win-win principu s dobavljačima, klijentima/kupcima, a čak i konkurentima. Skloni su također strateškim partnerstvima koja im omogućuju uspješnije nošenje s globalnim izazovima jer shvaćaju njihovu ulogu i važnost u suvremenom poslovnom okružju.
4. Inovativnost. Naše doba obilježavaju eksponencijalni rast inovacija, kao i rađanje novih industrija zbog novih tehnologija. Stoga se od vođa traži da budu kreativni, inovativni, ali i znatiželjni, maštoviti i nekonformisti čak i kada im se zbog toga drugi smiju, kako bi svojim organizacijama osigurali opstanak i razvoj, kao što to na primjer čini Elon Musk (suosnivač PayPala, SpaceX-a i Tesla Motorsa). Štoviše, od njih se traži da izgrade kulturu inovacija u svojim organizacijama, odnosno da potiču inovativnost svih zaposlenika. To uključuje i stalnu spremnost na učenje i potragu za dobrim idejama po cijelom svijetu, ali i interdisciplinarnost vođa, odnosno da su u stanju doći do novih ideja sintetiziranjem ideja različitih disciplina.
5. Posjedovanje vizije. Uspješni suvremeni vođe imaju jasnu viziju uloge i budućnosti organizacije u kojoj rade, a što im omogućuje visoku razini efektivnosti jer imaju jasne prioritete. Štoviše, često su usmjereni na stvari koje su veće od njih samih, kao na primjer Steve Jobs (Apple) i Mark Zuckerberg (Facebook), koji su u području informacijske tehnologije svoje ideje pretvorili u stvarnost koja je odredila okružje u kojem danas živimo.
6. Optimističan pogled na promjene i rizike. Prihvaćanje promjena i sklonost riziku usko su povezani s inovativnošću. Naime, ponekad biti inovativan znači isprobavati nove stvari, kao što je na primjer ulaganje u područje u koje nitko prije nije ulagao, što na primjer cijeli svoj radni vijek radi Sir Richard Branson (Virgin Group). Naravno, tko uvodi promjene izlaže se riziku da ‘promaši‘, ali to ga/ju ne sprečava da pokuša ponovno. Štoviše, vođa treba sam sebi priznati koji je njegov doprinos neuspjehu, naučiti ponešto iz doživljenog te doraditi/promijeniti način razmišljanja. Odnos prema promjenama odražava se i u uspješnom nošenju s kriznim situacijama, u kojima su kvalitetni vođe još kvalitetniji – brzo se prilagođavaju novonastaloj situaciji i traže kako je mogu iskoristiti za dobrobit biznisa. Pri tome im ‘dobro dođe‘ samopouzdanje, koje naravno dolazi s prethodnim uspjesima.
7. Angažiranost. Pravi vođa voli svoj posao i stoga je visoko angažiran (engl. engaged) – posvećen, zadubljen i energičan u onome što radi, kao što je bio Lee Iacocca (posebice na početku svoje karijere u Chrysler Corporationu kada je bio spreman raditi za dolar na godinu). Marljiv je, požrtvovan, usredotočen na posao, ali ne iscrpljuje se (brine se za svoje zdravlje umjerenom i uravnoteženom prehranom, tjelesnom aktivnosti i s dovoljno sna).
8. Empatičnost. Izrazito razvijene interpersonalne vještine, odnosno briga za druge, suosjećajnost, stvaranje klime koja ohrabruje izražavanje stajališta i slično, obilježje su uspješnih suvremenih vođa, kao na primjer po empatičnosti poznatog Herba Kellehera (osnivač i bivši CEO Southwest Airlinesa). Štoviše, njihova se empatičnost ne odnosi samo na ljude njihova kulturološkog okružja, nego i na ljude iz drugih zemalja i kultura. Imaju razvijenu tzv. globalnu empatiju, koju je kudikamo teže razviti, dakle ne samo da poštuju razlike među zaposlenicima nego uviđaju koristi koje proizlaze iz njihovih različitosti, kao što su dob, spol, nacionalnost, kulturno nasljeđe itd.
9. Ostaju na zemlji. Ne savjetuje se dopustiti egu da naraste hranjen uspjesima. Uspjeh ne znači da je netko nepobjediv ili da je vrjedniji od drugih. To je na svojoj koži osjetio i jedan od najuspješnijih biznismena našeg doba i pretendent na mjesto predsjednika SAD-a Donald Trump. Uspješni vođe ne zavode se lako novcem i drugim simbolima moći nego zadržavaju integritet.
prof. dr. sc. Nina Pološki Vokić