Svi mi volimo svoje mobitele, pametne telefone, tablete, ravne TV ekrane. Mnogi među nama, štoviše, često mijenjaju te uređaje novijima, naprednijim modelima, a stari i dalje, nažalost, jednako često završe u smeću s ostacima od ručka. Studija Sveučilišta Ujedinjenih naroda (UNU) objavljena prije dvije godine pokazala je da je 2016. na otpadu završilo više od 22,2 milijarde dolara zlata i milijarda srebra zarobljenih u starim elektroničkim uređajima. UN-ovo izvješće ‘The Global EWaste Monitor 2017‘ navodi pak da je 2016. e-otpad dosegnuo rekordnih 45 milijuna tona diljem svijeta u 2016., što je ekvivalent gotovo 4500 Eiffelovih tornjeva. Do 2021. taj će iznos narasti na 52,2 milijuna tona.
>>>Tajland postao smetlište svjetskog e-otpada
Odbačeni elektronički otpad još se neuspješno pokušava pretvoriti u rudnike sirovina za nove industrije. Prema najnovijim statistikama, samo dvadeset posto globalnog e-otpada pravilno se prikuplja i reciklira, a trebao bi biti temelj održive proizvodnje.
Plemeniti metali pronađeni u elektroničkom otpadu uključuju zlato, srebro, bakar, platinu i paladij, a odbačeni uređaji također sadržavaju željezo i aluminij. Potencijal recikliranja nevjerojatan je jer je ukupna vrijednost svih sirovina zastupljenih u e-otpadu procijenjena na 55 milijardi eura, što je više od BDP-a mnogih zemalja.
Prema najnovijim statistikama, samo 20 posto globalnog e-otpada pravilno se prikuplja i reciklira. Pretvaranje elektroničkog otpada u resurs cirkularne ekonomije još 2014. postao je prioritet Europske komisije. Već iste godine samo je na europskom tržištu vrijednost recikliranog e-otpada procijenjena na više od dvije milijarde eura, a vrijednost povezana s time očekuje se da će do 2020. premašiti 3,5 milijardi eura. Cijeli svijet uključuje se u biznis, a prilika je to i za domaće poduzetnike, ne nužno velike. Najbolje se o mogućnostima informirati u Hrvatskoj gospodarskoj komori koja sudjeluje u provedbi Programa za konkurentnost i inovacije EU (CIP). Koordinira Enterprise Europe Network (EEN), mrežu koja pomaže poduzetnicima, informacijama, uključivanjem u programe, prijenosom tehnologija…
>>> Zoran Matić: Rade odličan i za zajednicu koristan posao, ali nitko ih ne želi za susjede
Pretvaranje elektroničkog otpada u resurs cirkularne ekonomije jedan je od europskih prioriteta. Očekuje se da će vrijednost recikliranog e-otpada do 2020. premašiti 3,5 milijardi eura. Američke tvrtke već se hvale da za svakih 34.000 kilograma prikupljenog otpada uspijevaju otvoriti jedno radno mjesto.
Europi je, dakle, svakako stalo do poduzetništva na bazi e-otpada. Smanjivanje, ponovna upotreba i recikliranje ključne su riječi cirkularne ekonomije i zaštite okoliša, često zanemarene zbog loših pravila i propisa kojima se uređuje bavljenje elektroničkim i električnim otpadom. Iako mnoge tvrtke nude mogućnost recikliranja elektroničkog otpada, malo ih je postavilo nove standarde u tom sektoru koji se tek danas ozbiljno razvija.
Istina, zakonodavstvo Europske unije na tom području vrlo je opsežno i složeno, ali mnoge institucije, pa i tvrtke, nude pomoć u svim fazama, od pokretanja do uhodavanja posla. Vjerojatno nije mudro startati od inženjerskih i kemijskih poslova u recikliranju, ali lanac poslova dovoljno je dug, pa za domišljate poduzetnike ima mjesta. Nekoliko poslovnih ideja o e-recikliranju koje podupiru ideju cirkularne ekonomije, točnije primjere uspješnih svjetskih startupova koji se bave pretvaranjem eotpada u održive resurse, izdvojili su u časopisu Entrepreneur Media. Primjerice, Homeboy Eletronics Recycling, koju je u Los Angelesu osnovala poduzetnica Kabira Stokes, vjerojatno je jedna od najcertificiranijih tvrtki u industriji e-otpada. Nudi certificirano recikliranje elektroničkog otpada, uništavanje podataka i usluge oporavka IT uređaja. U njoj se hvale da za svakih 34.000 kilograma prikupljenog otpada uspijevaju otvoriti jedno radno mjesto.