Dalekovod ima ugovore od 852 milijuna eura, dobit porasla 59 posto

Grupa Dalekovod u prvih je devet mjeseci 2026. ostvarila 222 milijuna eura poslovnih prihoda, deset posto više nego u istom razdoblju prethodne godine, dok je neto dobit porasla s 13,2 na 21 milijun eura, odnosno gotovo 59 posto, stoji u financijskom izvještaju objavljenom na Zagrebačkoj burzi.

 

Treće tromjesečje obilježili su značajni novougovoreni poslovi, naročito u Njemačkoj i Švedskoj, zahvaljujući kojima je knjiga ugovora dosegnula 852 milijuna eura, pokazuje nerevidirani konsolidirani izvještaj kompanije.

 

Riječ je o procijenjenim prihodima koji tek trebaju biti ostvareni po ugovorima čije je izvršenje počelo, ali nije dovršeno. Iz Uprave ističu da dulje trajanje novih ugovora u odnosu na prethodna razdoblja osigurava osnovu za dugoročno održive prihode i rast poslovanja u sljedećim godinama.

EBITDA Grupe iznosila je 25,8 milijuna eura, što je povećanje od 8,6 milijuna eura, odnosno oko 50 posto u odnosu na prvih devet mjeseci prošle godine.

U kompaniji rast pripisuju povećanoj aktivnosti te boljoj efikasnosti i profitabilnosti gotovo svih segmenata poslovanja. Bolja koordinacija i suradnja omogućile su visoku iskorištenost kapaciteta, uz učinkovitiju nabavu i nastavak ulaganja u ključne materijalne resurse.

EBITDA marža Grupe povećana je s 8,5 na 11,6 posto, djelomično i zbog strukture realizacije prihoda. Uprava u sljedećem razdoblju očekuje njezinu djelomičnu normalizaciju, među ostalim i zbog planiranog usklađivanja plaća.

 

Poslovni prihodi matičnog društva Dalekovod iznosili su 168,3 milijuna eura, što je rast od 11 posto. EBITDA matice povećana je za 5,7 milijuna eura, na 19 milijuna eura, dok je neto dobit dosegnula 15,9 milijuna eura, u usporedbi s približno deset milijuna eura godinu prije.

Segment energetike, koji obuhvaća izgradnju dalekovoda i trafostanica, u prvih je devet mjeseci ostvario 142,4 milijuna eura prihoda, uz rast od 19 posto. U izgradnji dalekovoda aktivno je 30 velikih projekata: tri u Norveškoj, četiri u Švedskoj, četiri u regiji, pet u Njemačkoj i 14 u Hrvatskoj. Uz njih se izvodi osam manjih projekata u Hrvatskoj.

 

U području trafostanica aktivno je devet projekata, od kojih su dva u Hrvatskoj, četiri u Sjevernoj Makedoniji, jedan u Ukrajini i dva u Albaniji.

 

Nasuprot tome, segment infrastrukture zabilježio je pad prihoda od 20 posto, na 23,9 milijuna eura. Aktivno je pet projekata, a u kompaniji u sljedećem razdoblju očekuju ugovaranje novih značajnih poslova.

 

Rast je nastavljen u proizvodnji i projektiranju. Dalekovod OSO proizveo je odnosno obradio 1888 tona opreme, 16,6 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Poslovni prihodi tog društva porasli su 32 posto, na 19,1 milijun eura, a EBITDA 68 posto. U tijeku je i značajan investicijski ciklus ulaganja u nove strojeve i informatičku podršku.

 

Dalekovod Projekt povećao je poslovne prihode 34 posto, na devet milijuna eura. U izvještaju se posebno ističe daljnji iskorak na švedskom tržištu, gdje društvo projektira dalekovode za Svenska Kraftnät. Dalekovod Mostar ostvario je 27,3 milijuna eura prihoda, 39 posto više nego lani, dok mu je EBITDA porasla 124 posto, na 2,1 milijun eura.

Ukupni financijski dug Grupe smanjen je s 19,8 milijuna eura na kraju 2025. na 11,8 milijuna eura krajem rujna. Pritom su obveze po bankovnim kreditima smanjene s 9,8 na 3,2 milijuna eura.

 

Istodobno je novac u bilanci porastao s 30 na 45,2 milijuna eura, pa je Grupa na kraju rujna imala približno 33,4 milijuna eura više novca nego financijskog duga. Iz kompanije napominju da je novčana pozicija i dalje pod utjecajem naplata po sudskim sporovima, ali ističu i poboljšanje profitabilnosti te novčane pozicije iz operativnog poslovanja.

 

Broj zaposlenih u Grupi povećan je s 1193 na kraju lipnja na 1227 krajem rujna, od čega je u matičnom društvu bilo 877 zaposlenih. Uz zapošljavanje raste i broj kooperanata, što Uprava navodi kao potporu realizaciji ugovorenih projekata.

Kvaliteta portfelja kupaca i projekata te veličina knjige ugovora osnova su za pozitivna očekivanja Uprave. Daljnju potražnju trebale bi podupirati potrebe za ulaganjima u energetsku i prometnu infrastrukturu te elektrifikaciju u Europi.

 

Istodobno upozoravaju na rizike povezane s nastavkom sukoba na Bliskom istoku, osobito za cijene i dostupnost aluminija i goriva te troškove i trajanje transporta.

 

U trenutku objave izvještaja ne očekuju izravne negativne učinke na dinamiku realizacije projekata, pri čemu kao ključan rizik izdvajaju moguća ograničenja zračnog prijevoza. Dio inflacijskih pritisaka, navode, moći će nadoknaditi ugovorenim indeksacijama cijena na projektima.