Biznis i politika
StoryEditor

Borba protiv inflacije: Velika Britanija nadomak recesiji, SAD iznenađujuće otporan

19. Rujan 2022.

Piše: Anamarija Mujanović

  • SAD fokusiran na izbjegavanje pogreški iz sedamdesetih
  • Očekivanja globalnog rasta blizu najnižih vrijednosti svih vremena
  • Inflacija u kolovozu poslala tržište dionica u najveći pad u posljednje dvije godine

Zahvaljujući kasnom uočavanju najveće inflacije u posljednjih 40 godina te samim time i sporim suzbijanju iste, američke Federalne rezerve i njihovi kolege diljem svijeta trenutno ne skrivaju odlučnost da dobiju borbu protiv inflacije pod svaku cijenu.

Kamatne je stope ove godine povećalo oko 90 središnjih banaka, a polovica ih je naglo povećalo za najmanje 75 baznih bodova. Mnoge su to učinile više puta što je Ethan Harris, glavni ekonomist Bank of America nazvao 'natjecanjem tko će brže napredovati'.   

Rezultat svega je najšire pooštravanje monetarne politike u posljednjih 15 godina, čineći to odlučujućim odmakom od ere jeftinog novca započete financijskom krizom 2008. godine, koju su mnogi ekonomisti i investitori počeli gledati kao 'novo normalno'. Prema podacima JPMorgan Chasea u tekućem će tromjesečju doći do najvećeg povećanja kamatnih stopa velikih središnjih banaka od 1980. godine, no ni tu neće stati.

Kreatori politike mrzovoljni

Fed bi ovaj tjedan trebao podići svoju ključnu stopu za 75 baznih bodova po treći put, a neki pozivaju na puni postotni bod, nakon što je američka inflacija ponovo premašila 8 posto prošlog mjeseca. Predviđa se da će Bank of England povećati svoju referentnu vrijednost za 50 baznih bodova, a povećanja se, između ostalih, očekuju i u Indoneziji, Norveškoj, Filipinima, Švedskoj i Švicarskoj.

Kreatori monetarne politike već vrlo jasno iskazuju mrzovolju u javnosti jer što više podižu kamatne stope za gušenje inflacije to je veći rizik od smanjenog gospodarskog rasta i zapošljavanja.

Predsjednik Fed-a Jerome Powell još je prošlog mjeseca u svom govoru rekao da će njegova središnja banka prilikom obuzdavanja cijena 'nanijeti malo boli kućanstvima i poduzećima'. Čak je i članica Izvršnog odbora Europske središnje banke Isabel Schnabel nedavno govorila o 'omjeru žrtve' kao žargonu za gubitak proizvodnje koji će se osjetiti zbog kontrole inflacije, a Bank of England ide toliko daleko da predviđa kako će recesija u Velikoj Britaniji nastupiti do kraja ove godine te bi se mogla protegnuti do 2024. godine.

Nema sumnje da će monetarna politika zaboljeti, no postavlja se pitanje koliko točno. Analitičari investicijske tvrtke BlackRock vjeruju da bi vraćanje inflacije na Fedov cilj od dva posto značilo duboku recesiju i tri milijuna više nezaposlenih te da bi postizanje cilja Europske središnje banke zahtijevalo još veću kontrakciju.

Narušen kredibilitet središnjih banaka

Veliki će utjecaj osjetiti i investitori. Tako je neočekivano visoka inflacija u kolovozu poslala tržište dionica u najveći pad u posljednje dvije godine. Nedavno je i milijarder Ray Dalio objavio da, zbog kontinuiranog rasta stopa, vidi izglede za pad dionica za više od 20 posto.

No ipak, središnje banke bi najradije zadržale svoja gospodarstva u pokretu pa bi u nekom trenutku mogle povući svoju agresivnu politiku kako bi to i osigurale. Trenutno im je pak glavni fokus izbjegavanje pogreške iz sedamdesetih kada su njihovi prethodnici prerano popustili svoje politike kao odgovor na usporavanje gospodarstva bez da su inflaciju stavili pod kontrolu.

Dok mnogi predviđaju podizanje stopa na dvostruko višu razinu od današnje središnje su banke zabrinute da bi popuštanje moglo rezultirati dugoročno većoj ekonomskoj boli.

Prošle su godine i predsjednik Feda i predsjednica Europske središnje banke inflacijski šok gledali kao prolaznu fazu te nisu vjerovali u veliko podizanje kamatnih stopa, da bi pak ovaj mjesec 'pojeli' vlastite riječi te nastavili s agresivnom monetarnom politikom.

‒ Pogrešnim shvaćanjem inflacije je narušena vjerodostojnost svih središnjih banaka ‒ izjavio je glavni ekonomist japanske financijske tvrtke Nomura Holdings dodajući da je ponovno stjecanje kredibiliteta njihov glavni prioritet čak i ako to znači ulazak u recesiju.

FED će morati jače djelovati

Jedan od znakova da investitori pak očekuju recesiju u SAD-u su i podaci da su prinosi na kratkoročne vrijednosne papire porasli iznad svojih dugoročnih ekvivalenata najviše u ovom stoljeću, pri čemu se neki trgovci obveznicama klade da će Fed morati ublažiti politiku u drugoj polovici sljedeće godine. U međuvremenu, S&P 500 ide prema najvećem godišnjem gubitku od 2008. godine.

Najnovije istraživanje Bank of America među fondovima pokazuje da su očekivanja globalnog rasta blizu najnižih vrijednosti svih vremena. Jedan od razloga za ovu zabrinutost je i taj što monetarna politika funkcionira s odmakom, najprije slabi financijska tržišta, zatim gospodarstvo i na kraju inflaciju stoga opetovana povećanja stope postaju opasna.

‒ Potrebno je vrijeme da se smiri inflacija ‒ rekao je Harris dodajući da će Ujedinjeno Kraljevstvo i eurozona ući u recesiju u četvrtom tromjesečju jer će sve veći troškovi energije ove zime uzeti danak u gospodarstvima, a isto se očekuje i sljedeće godine u SAD-u.

Američko gospodarstvo, a posebno tržište rada, do sada se pokazalo iznenađujuće otpornim. No ekonomisti kažu da to jednostavno znači da će Fed morati djelovati mnogo jače kako bi smanjio potražnju.

‒ Inflacija i tržište rada pokazali su se otpornijima na više stope nego što je Fed očekivao ‒ rekao je bivši potpredsjednik Feda Donald Kohn dodajući da sada moraju još više podići stope.

Rizik od stagflacije

Donedavno se činilo da nema smisla da središnje banke pooštre politiku. Inflacija je bila vrtoglavo visoka, tržišta rada jaka, a kamatne stope na najnižim razinama. No ustupci postaju sve teži kako visoke stope počinju opterećivati ​​gospodarstva koja već pate od potresa dugotrajne pandemije i ruskog rata u Ukrajini.

Troškovi zaduživanja u mnogim se gospodarstvima, uključujući i SAD, pretvaraju iz stimulativnih u restriktivne, a rastući dolar šteti zaduženim tržištima u nastajanju. Naglo smanjenje opskrbe ruskim prirodnim plinom povećava rizik od stagflacije u Europi, dok cijene rastu i prijeti recesija.

Kreatori politike još uvijek izražavaju nadu da mogu izvesti trik usporavanja inflacije bez potpunog izbacivanja rasta iz tračnica, te da će na kraju obuzdati pooštravanje, ali ne još.

‒ U jednom trenutku morate razmišljati o sredini, ali to u ovom trenutku ne dolazi u obzir. To je razmatranje za budućnost ‒ rekla je predsjednica clevelandskog ogranka Feda Loretta Mester ranije ovog mjeseca.

Veliki problem i 'grupno razmišljanje'

Bivši kreator politike Bank of England i profesor na Dartmouth koledžu, David Blanchflower optužio je američke središnje banke za 'grupno razmišljanje' te tvrdi da su na putu prema slabljenju gospodarstva u borbi protiv inflacije koja već jenjava.

Isto mišljenje ima i Maurice Obstfeld, bivši glavni ekonomist Međunarodnog monetarnog fonda koji smatra da središnje banke diljem svijeta guraju u istom smjeru što povećava opasnost.

‒ Oni riskiraju međusobno jačanje utjecaja politike i učinkovito sudjeluju u konkurentskoj aprecijaciji svojih valuta i, u tom procesu, izvoze inflaciju u inozemstvo ‒ rekao je Obstfeld.

Od 1980. godine, svjetsko gospodarstvo bilježi prosječnu stopu rasta od 3,4 posto te trenutačno, s monetarnim stezanjem koje se dodatno povećava zbog pandemije i invazije na Ukrajinu, Obstfeld vidi rizik da bi se moglo usporiti na 'negdje oko 1 posto'.

Drugim riječima, bivši guverner Feda Kevin Warsh, vrlo jednostavno je rekao 'Imamo sve preduvjete za globalnu recesiju'.

28. rujan 2022 08:37