Na sastancima održanim s predstavnicima sviju ministarstava krajem lipnja i početkom ovog mjeseca ministar financija zatražio je linearno rezanje njihovih rashoda za deset posto
Povećanje plaća za više od 240 tisuća zaposlenika u državnom i javnom sektoru stvorilo je rupu u državnom proračunu tešku 1,56 milijardi eura, odnosno čak 5,5 posto proračuna. Kako piše Jutarnji list, potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac zbog toga je krajem lipnja i početkom ovog mjeseca održao sastanke s predstavnicima svih ministarstava te od njih zatražio linearno rezanje rashoda za deset posto.
‘Uzevši u obzir ciljani proračunski manjak za 2024. godinu predstavljen Europskoj komisiji i trenutačnu fiskalnu poziciju Republike Hrvatske, ne postoji fiskalni prostor za daljnja povećanja rashoda državnog proračuna u 2024.već je nužno ozbiljno razmotriti mjere za njihovo smanjenje‘, stoji u dopisu kojim je ministar Primorac pozivao na sastanke, a kojeg je sada objavio Jutarnji list.
Povećanje plaća za više od 240.000 službenika, koje je bilo jedan od glavnih aduta HDZ-a u kampanji, sad stiže na naplatu, zbog čega ministar financija ozbiljno upozorava na velik deficit koji će se stvoriti.
Svim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima naloženo je stoga da provedu detaljnu analizu svojih financijskih planova za ovu kao i naredne dvije godine te da racionaliziraju potrošnju i definiraju maksimalne uštede kako bi se rebalansom ovogodišnjeg proračuna i projekcijama proračuna za 2025. i 2026. godinu prvenstveno mogla osigurati sredstva za plaće, socijalna davanja, mirovine i projekte obnove od potresa. Za provedbu svih drugih projekata financiranih iz državnog proračuna ministar Primorac traži utvrđivanje prioriteta sukladno financijskim mogućnostima.
Naprotiv, za projekte financirane iz EU fonodova, ministar traži da se ubrzaju kako ne bi došlo do njihova prekida. Primorac u dopisu ministarstvima upozorava da ‘nepoduzimanje pravovremenih aktivnosti (ubrzanje procesa faziranja projekata i objava poziva za dodjelu bespovratnih sredstava te ubrzavanje ugovaranja novih projekata iz EU perspektive 2021.-2027.) tijekom 2024. izlaže RH riziku od trajnog gubitka sredstava u iznosu od 300 milijuna eura u 2025. i 350 milijuna eura u 2026. godini‘.