Petak 13. na burzi: Gotovo sto godina podataka ruši praznovjerje

Petak 13. na Wall Streetu ima bolju statistiku nego reputaciju. Prema LPL-u, od 1928. prosječan prinos petkom 13. iznosi 0,09 posto, a običnim petkom 0,05 posto. Dakle, datum koji se obično povezuje s nesrećom i nije tako nesretan za ulagače. 

Prema istoj analizi, prosječan prinos svih trgovinskih dana od 1928. iznosio je 0,03 posto.

Pozitivan rezultat nije ograničen na jednu analizu. Schaeffer’s Investment Research objavio je u siječnju 2017. pregled kretanja indeksa S&P 500 od 1950. godine. Petkom 13. indeks je prosječno rastao 0,07 posto, dok je prosjek svih trgovinskih dana iznosio 0,05 posto. U toj analizi usporedba obuhvaća sve dane trgovanja, a ne samo ostale petke.

Prednost se vidjela i u učestalosti rasta. S&P 500 završavao je petak 13. u plusu u 57,5 posto slučajeva, dok je u ukupnom uzorku pozitivno završavalo 53,6 posto trgovinskih dana. Razlika je iznosila 3,9 postotnih bodova. Datum je, dakle, imao i nešto veći prosječan prinos i veći udio pozitivnih dana.

Statistika protiv praznovjerja

Schaeffer’s je provjerio i kraće razdoblje, od 2007. do početka 2017., u kojem je rezultat bio obrnut. Petak 13. tada je donosio prosječan pad od 0,02 posto, naspram rasta od 0,03 posto tijekom svih trgovinskih dana. Pozitivno je završavala polovica petaka 13., dok je udio pozitivnih dana u cijelom uzorku bio 54 posto.

Uoči objave te analize posljednja tri petka 13. završila su gubitkom, uz prosječan pad od 0,9 posto. Taj podatak objašnjava zašto se kratkoročni dojam o datumu mogao znatno razlikovati od rezultata prikupljenih kroz više desetljeća.

Negativan učinak petka 13. nije potvrdilo ni istraživanje ekonomista Jayena Patela sa Sveučilišta Adelphi.

U radu objavljenom 2009. analizirao je američke dioničke prinose od siječnja 1950. do prosinca 2007. i utvrdio da tijekom cijelog razdoblja prinosi petkom 13. nisu bili statistički značajno niži nego ostalim petcima.

Patel je analizirao i svako desetljeće zasebno, a statistički značajno lošije prinose petkom 13. pronašao je u samo jednom od šest promatranih razdoblja. Drugim riječima, iako povijesni prosjeci pokazuju blagu prednost petka 13., nema čvrstih statističkih dokaza da sam datum utječe na prinose.

Od burzovnog sloma do spektakularnog oporavka

Burzovna povijest ipak bilježi nekoliko vrlo velikih pomaka upravo na taj datum. Najpoznatiji pad dogodio se 13. listopada 1989., kada je Dow Jones izgubio 190,58 bodova, odnosno 6,91 posto, i završio na 2569,26 bodova. S&P 500 istog je dana pao 6,12 posto, a Nasdaq Composite 3,09 posto.

Rasprodaja je bila povezana s problemima u financiranju planiranog preuzimanja UAL-a, vlasnika United Airlinesa, vrijednog 6,75 milijardi dolara. Vijest je pojačala zabrinutost za druge poslove preuzimanja financirane dugom. Događaj je ostao poznat kao 'mini-slom petka 13'.

Suprotan primjer zabilježen je 13. ožujka 2020., tijekom pandemijskih previranja na tržištu. S&P 500 tog je petka skočio 9,29 posto, Dow Jones porastao je 9,36 posto, a Nasdaq Composite 9,35 posto. Bio je to jedan od najsnažnijih jednodnevnih oporavaka američkih dionica u tom kriznom razdoblju.

Rast je ubrzao nakon što je američki predsjednik Donald Trump proglasio nacionalno izvanredno stanje zbog koronavirusa. Tržište je prethodnog dana pretrpjelo snažan pad, a petak je donio oporavak sva tri glavna indeksa. Unatoč tome, S&P 500 cijeli je tjedan završio s gubitkom od približno 8,8 posto.

Istog petka europska tržišta također su bilježila rast, ali znatno manji nego Wall Street. Londonski FTSE 100 ojačao je 2,46 posto, a frankfurtski DAX 0,77 posto. Japanski Nikkei, čije je trgovanje završilo prije američkog, pao je 6,08 posto. Jedan datum tako je obuhvatio vrlo različite rezultate velikih svjetskih burzi.

Ove godine petak 13. pada čak tri puta: u veljači, ožujku i studenome. Na prvom ovogodišnjem petku 13., u veljači, američke burze bilježile su tek neznatne promjene. S&P 500 porastao je 0,05 posto, Dow Jones 0,1 posto, dok je Nasdaq Composite pao 0,2 posto.

Ovogodišnji petak 13. u ožujku donio je gubitke američkim indeksima. S&P 500 pao je 0,6 posto, Dow Jones 0,3 posto, a Nasdaq Composite 0,9 posto. Prema tadašnjem izvještaju AP-a, tržište su pritiskali rast cijena nafte i inflacijski rizici povezani s ratom u Iranu. S&P 500 završio je na 6632,19 bodova.

Neizvjesnost zbog Nvidije

Današnji petak, 13. studenoga 2026., europske burze započele su padom, no tijekom prijepodneva nadoknadile su gubitke. Prema Reutersu, paneuropski STOXX 600 bilježio je rast nešto manji od 0,1 posto, a i dalje je bio više od dva posto iznad razine s kraja prethodnog tjedna.

Na azijskim tržištima zabilježeni su različiti rezultati. Kineski Shanghai Composite završio je trgovanje padom od 0,64 posto, južnokorejski Kospi 0,98 posto, a australski ASX 200 0,71 posto. Japanski Nikkei, nasuprot tome, porastao je 0,53 posto.

Pozornost ulagača i dalje je usmjerena na Nvidiju nakon odlaska Jensena Huanga s čela kompanije, čije je upravljanje privremeno preuzela dugogodišnja financijska direktorica Colette Kress. Dionice američkog proizvođača čipova, koje su u četvrtak izgubile 4,3 posto vrijednosti, a od početka tjedna oko 11 posto, u trgovanju prije otvaranja Wall Streeta porasle su 2,6 posto.

Američki terminski ugovori upućivali su na neznatne promjene uoči početka redovnog trgovanja. Na europskim burzama među pojedinačnim dionicama tijekom jutra izdvajao se Wise, s rastom od 4,7 posto nakon objave povećanja polugodišnjih neto prihoda, dok je Richemont gubio 6,5 posto nakon slabije prodaje nakita od očekivane.