HR konferencija: Burnout je crno mjesto na kojem nitko ne želi biti!

Nitko se ne bi smio sramiti burnouta, jer to stanje nije samo problem pojedinca, već i kulture u kojoj se rad, pritisak i učinkovitost često stavljaju ispred zdravlja i smisla, zaključak je to drugog dijela HR konferencije u organizaciji Lidera. A panel o izgaranju započeo je predavanjem kojeg je održala Hrvojka Kutle iz Spirale izvrsnosti, koja je navela kako je taj poremećaj jedno crno mjesto na kojem nitko ne želi biti, a koje započinje time što gotovo nitko od nas nije učio kako izraziti emocije, kako ih prihvatiti, kako njima upravljati.  

- Burnout nije stvar glave, već promjene u tijelu, koje tijelo šalje kada je već kasno, kad promjene u glavi nismo na vrijeme riješili – istaknula je Kutle dodavši da glava racionalizira, ali tijelo šalje poruke koje treba slušati. Samozavaravanje je glavna snaga uma, dok tijelo jednog dana ne kaže 'sad je dosta'.

Nije u glavi

- Burnout nije u glavi, glava nije kralj – smatra Kutle koja svima sugerira da slušaju svoje tijelo i da burnout shvate kao poklon svog tijela da se na vrijeme razbude i potraže transformaciju koje tijelo traži.

Sve je to bio uvod u panel pod nazivom Od burnouta do životne ravnoteže. Gdje nestaje sreća zaposlenika?

Ne samo da ljudi moraju voditi brigu o sebi, nego i vlasnici poduzeća kao i menadžeri imaju obvezu brinuti se o svojim zaposlenicima, kao što zaposlenici imaju obvezu brinuti se o sebi i svom mentalnom zdravlju, rekao je Edvard Varda iz Undonditionala dodavši da se današnje mlađe generacije bolje u tome snalaze i inzistiraju na važnosti mentalnog zdravlja.

- Ne moraju samo lideri voditi brigu o mentalnom zdravlju zaposlenih, to moraju raditi i korporacije. Nije cilj samo u brojevima i u rastu brojeva, nego i u rastu tima, ljudi koji za vas rade - rekao je Varda. 

Barbara Raguž Pečur iz HZJZ smatra pak da burnouta ne bi bilo bez radnog okruženja. Važno je stoga progovorati o tome što to ustvari jest i koliko negativne efekte ima na zdravstvena stanja.

9. HR konferencija
4. panel: Od burnouta do životne ravnoteže

Hrvojka Kutle, Edvard Varda, BarbaraRaguž Pečur, Ante Mihaljević, Dario Mišković

- Na razini politike, mentalno zdravlje je važno za zdravlje zaposlenika, no u razgovoru s organizacijama mi se čini da to njima nije prevažna tema – ocijenila je Raguž Pečur. Ona je pričala o istraživanju o stanju s burnoutom u javnim službama i rezultati su alarmantni. Gotovo 30 posto osoba u javnom sustavu ima zabrinjavajuće simptome, pa se zapitala kako je tek u realnom sektoru. Istaknula je između ostalog da HZJZ provodi, razne kampanje, a jedna od njih je i digitalni detox, koji je vrlo bitan za zaposlenike da se resetiraju od posla i obveza, a vrlo je važno i znati gdje potražiti pomoć.

- Važno je progovarati o burnoutu da bi ga ljudi znali prepoznati i da bi ljudi znali koliko je težak – rekla je.

Ignorirao simptome

Ante Mihaljević, Business Communication Coach, imao je iskustvo burnouta. On je ignorirao sve simptome, kaže, kojih nije nedostajalo. Dobio je dijete i morao je, dodaje, 'donijeti vreću para na stol'. Bitno je stoga maknuti stigmu s tog problema i zato o tome priča i dodaje da je za njega taj problem bio svojevrsni blagoslov jer se sabrao i posložio prioritete u životu.

- Bitno je o burnoutu ne pričati lakonski, burnout je stanje koje je puno gore i traži ozbiljan pristup – istaknuo je Mihaljević dodavši da je kod njega to stanje bilo prožeto teškom apatijom na granici s depresijom.

Dario Mišković iz Medical Yoga centra objasnio je da je najveći neprijatelj stres koji je dugotrajan i koji se akumulira i kojim se treba uhvatiti na vrijeme u koštac.

- Bitno je naglasiti da se čovjek prvi mora brinuti za sebe, jer će ga korporacije, ako do burnouta dođe i ako pod tim stanje pojedinac nije učinkovit, mijenjati. Mi sebe tada ne može promijeniti, zamijeniti se za drugu osobu, zato se moramo baviti sobom i svojim fizičkim i mentalnim zdravljem, biti odgovoran za sebe, raditi na sebi – poručio je Mišković.