Pravilnik o obvezujućim poreznim mišljenjima svakako je korak u pravom smjeru prema poštivanju vladavine prava, ali on sadrži mnoge nejasnoće i nelogičnosti, a radi se o još jednom značajnom nametu za građane, obrte i poduzeća, upozorili su u petak iz Udruge poreznih obveznika Lipa iz koje traže pojednostavljenje zakonodavstva, uklanjanje birokratskih prepreka i smanjenje porezne presije.
Pravilnik o obvezujućim mišljenjima, ispravku prijave, statističkim izvješćima i poreznoj nagodbi objavljen je u Narodnim novinama 78/15 od 17. srpnja, a stupa na snagu osmog dana od objave, odnosno 25. srpnja.
Pravilnik u prvom dijelu određuje kada i kako te koliko država naplaćuje odgovor na pitanje poreznog obveznika, ali i investitora, o poreznom tretmanu poslovnih transakcija, poslovnih događaja i djelatnosti vezano za poreze i druge eventualne nejasnoće.
Radi se o uvođenju instituta obaveznog mišljenja koje obavezuje obje strane (pa tako i državu), što do sada nije bio slučaj u svakodnevnim transakcijama poreznih obveznika i Porezne uprave, ističu iz Udruge Lipa.
Iako je to svakako korak u pravom smjeru prema poštivanju vladavine prava u RH, Udruga poreznih obveznika Lipa smatra da Pravilnik kojim je to uređeno sadrži mnoge nejasnoće i nelogičnosti.
Osnovni je prigovor da se, "u suštini, radi o još jednom značajnom nametu za građane, obrte i poduzeća koji će u cijelosti predstavljati novi prihod Porezne uprave - dakle, o novom parafiskalnom nametu u trenutku kada je Vlada najavila ukidanje brojnih drugih takvih nameta".
"Umjesto da država pojednostavi zakonodavstvo i da Porezna uprava, kao servis građana, svoje (obvezujuće) mišljenje pruža poreznim obveznicima ‘besplatno‘ i promptno, dovedeni smo pred još jedan pravilnik kojim se realnom sektoru, ali i građanima poreznim obveznicima, kao i mogućim investitorima, dodatno komplicira i poskupljuje život i poslovanje", upozoravaju iz Udruge.
Pritom pitaju zašto Porezna uprava, Ministarstvo financija tj. država koja se financira iz ionako velikih poreza nije u stanju dati obvezujuće mišljenje i tumačenje mnoštva zakona koje je sama donijela.
Pitaju i zašto se porezni obveznici stavljaju u situaciju da, iako žele poštovati zakone, to nisu u stanju napraviti niti samostalno niti uz pomoć svojih poreznih savjetnika te zašto im se dodatno naplaćuje ono što su već - preplatili?
Tekst pravilnika i njegove odredbe gotovo u cijelosti su sporne, smatraju u Lipi.
"Porezni obveznik plaća iznos - unaprijed! A ako povuče zahtjev, uplaćena naknada se ne vraća! Naknada je definirana - prihodima poreznog obveznika. Najmanja naknada je 5.000 kuna - što je za fizičku osobu ili mikro poduzetnika značajan novac", navodi se u priopćenju i pita kako se došlo do brojke od 5.000 kuna i zašto baš taj iznos, koji je gotovo prosječna mjesečna plaća?
Naknade se penju do 30.000 kuna za one čiji je prihod u prethodnoj godini bio više od 150 milijuna kuna.
"Kakvi su to porezni zakoni za čije tumačenje treba do čak 105 dana?! A porezni obveznik postavlja pitanje na koje je odgovor trebao još - jučer. Koliko iz propisanih naknada slijedi da košta sat poreznog stručnjaka jedne male zemlje na rubu bankrota gdje poduzeća propadaju svaki dan i nestaju porezni obveznici? Kakvo je to ‘mišljenje‘ koje ovisi o prihodima poreznog obveznika? Ne bi li cijenu trebala definirati kvaliteta usluge, a ne - kupovna moć poreznog obveznika?", pitaju iz Udruge Lipa.
Osvrćući se na treći dio Pravilnika koji govori o obvezi sastavljanja statistički izvještaja o nenaplaćenim potraživanjima poreznih obveznika koji su u sustavu PDV-a, i to četiri puta godišnje, iz Udruge zamjećuju da će svakom poduzeću koje ima veću veleprodaju s kašnjenjima to poskupjeti poslovanje jer će za taj posao morati zaposliti novu osobu.
"Poreznim obveznicima trebaju jasni i jednostavni propisi koji ne ostavljaju sumnje kako po njima postupiti, rasterećenje od nepotrebne birokracije (što ovaj pravilnik nije!), manji porezi, ukidanje svih usputnih plaćanja koja svakodnevno vrše prema državi, lokalnoj samoupravi i javnim službama. Tražimo pojednostavljenje zakonodavstva, uklanjanje birokratskih prepreka i smanjenje porezne presije kako bi naše gospodarstvo imalo šansu za izlazak iz dugogodišnje krize na svim razinama", poručuju iz Udruge Lipa.