Hrvatska
StoryEditor

Prostor za uštede: plaće, materijalni troškovi i subvencije

23. Veljača 2016.

Ideja prebiranja prstima po našim budućim mirovinama nije od danas, svaka je vlada u sedam godina krize osvijestila kako bi bilo zgodno nekako iskoristiti tih 74 milijarde kuna (60 je posto već vezano u državnim obveznicama). Nitko se od okupljenih biznismena i ostale javnosti nije bunio niti postavljao pitanja (premijer je, istina, odjurio za obvezama odmah nakon izlaganja), pa to valjda znači da im je ideja okej

Jedna od temeljnih ili barem pristojnih stvari u biznisu jest točnost. Ako pozoveš ljude na sastanak u određeno doba onda ili sastanak tada i počne ili, ako netko kasni, obavijestiš sudionike, tim više što se najmanje dan prije znalo da glavni gost sigurno kasni. Sat i 15 minuta kašnjenja potvrdilo je kako smo unatoč biznisu orijentiranoj i Vladi i cjelokupnoj javnosti i dalje samo slučajna (i nepristojna) zemlja. Valjda će ‘proračun zaokreta‘ do kraja mandata imati više sreće.

Ako je suditi prema nekoliko glavnih točaka oko kojih se vrte reforme/ideje premijera Tihomira Oreškovića – hoće.

Najzvučnija je stvar svakako – otplata duga HAC-a novcem mirovinskih fondova, iz drugoga stupa. Ideja prebiranja prstima po našim budućim mirovinama nije od danas, svaka je vlada u sedam godina krize osvijestila kako bi bilo zgodno nekako iskoristiti tih 74 milijarde kuna (60 je posto već vezano u državnim obveznicama). Nitko se od okupljenih biznismena i ostale javnosti nije bunio niti postavljao pitanja (premijer je, istina, odjurio za obvezama odmah nakon izlaganja), pa to valjda znači da im je ideja okej. Možda i zato što Orešković u toj raboti za mirovince vidi i neki povrat na investiciju. Kako, ne zna se.

Druga je stvar rečenica koja nije ostala previše zapamćena u medijima, no itekako je znakovita: ‘volio bih znati što je to strateška firma i strateški interes‘. Da, u DUUDI-ju je oko 4500 nekretnina vrijednih oko 30 milijardi eura, ali ono što nije strateško dosad se nije uspjelo prodati. Teško da će se s takvom robom, osim udjela primjerice u Podravki ili Končaru, utržiti 500 milijuna eura. Unatoč tome što, kako sâm premijer kaže, investitori okupljeni u Londonu za nas govorili: ‘good, good, good‘. Na meniju će očito morati biti strateška roba.

Doduše, tijekom rasprave o proračunu za ovu godinu guverner HNB-a Boris Vujčić ustvrdio je kako će rast BDP-a i bez rezanja smanjiti deficit.

- Fiskalna konsolidacija da, ali uz efikasno trošenje sredstava, zato je sreća da se konsolidacija radi kada u vrijeme rasta BDP-a jer to kupuje vrijeme da se vidi struktura potrošnje i mjesta gdje treba smanjivati – izjavio je.

S time se baš i nije složila Sanja Madžarević Šujster, viša glavna ekonomistica Svjetske banke, koja, doduše, vjeruje da je cilj deficita od tri posto BDP-a u ovoj godini ostvariv. No upozorava kako za ostvarenje toga cilja postoje značajni rizici, a jedan je od glavnih otvorena mogućnost rasta plaća u javnom sektoru, prema sporazumu sa sindikatima. Naglašava kako se strukturni deficit ne rješava ciklusom nego strukturom, pri čemu glavni problem nije smjer, on je već neko vrijeme dobar, nego nedovoljna brzina i dubina reformi.

Financijski ministar Zdravko Marić nije otkrio ništa nova – smjernice fiskalne politike ovaj su tjedan na Vladi, proračun 10. ožujka kako bi se raspravio na Saboru prije velikoga tjedna.

- Tri su kategorije koje u proračunu strše, rashodi za zaposlene, materijalni troškovi i subvencije. To su područja u kojima smo tražili mogućnosti kako korisnije i jednostavnije upotrebljavati državni novac. No, uz javni dug koji planiramo stabilizirati i smanjiti, ipak moramo paziti na rast, investicije, zaposlenost. Moramo biti oprezni s fiskalnom konsolidacijom, kako ne bi naštetila gospodarskom rastu – uvijeno je odgovorio Marić na pitanje o konkretnim smanjenjima na rashodovnoj strani, dodajući da kako ove godine neće biti nikakvih poreznih izmjena, a bit ih onda kada se naprave temeljite analize i testiranja.

- Porezni sustav nije u najboljem stanju. Mislim da ovu godinu trebamo iskoristiti za detaljnu analizu i onda predložiti sveobuhvatno rješenje. Investitori sigurno gledaju i konkurentnost poreznoga sustava, no on ne mora biti prevladavajući faktor, važnija je porezna stabilnost – kategoričan je Marić još jednom ističući kako je rashodna strana ključ, jer su nam ukupni rashodi u BDP-u u rangu starih zemlja članica dok nove članice imaju pet-šest postotnih bodova manji udjel. Još je veći problem to što je rast javnoga duga trend, ne samo trenutno stanje.

- Svake godine ćemo barem za dva postotna boda BDP-a morati smanjivati visinu javnoga duga – tvrdi Vujčić, podsjetivši da održiva fiskalna politika ne znači samo prodaju imovine nego prije svega reforme.

Iako ministar tvrdi kako će se javni dug stabilizirati, pitanje je kako točno to učiniti (osim brutalnim smanjenjem kamata ili još ‘brutalnijim‘ rastom BDP-a): ako su prosječne kamate trenutno oko 4,3 posto, ako one čine čak 3,6 posto ili 12 milijardi kuna udjela u rashodima, a procijenjeni je rast u ovoj godini oko 2,1 posto onda i dalje imamo efekt grude snijega. Odnosno, dokle god je trošak zaduživanja veći od rasta moramo ostvarivati primarni suficit.

Sve u svemu, većih rezova ove godine još neće biti, cilj je, veli ministar Marić, da nominalno rashodi budu u istoj razini kao lani (pri čemu će biti novih troškova teških oko 2,5 do tri milijarde kuna i za toliko se mora smanjiti neki troškovi kako bi ukupna razina ostala kao i prošlogodišnja.

- Naš je cilj ove godine stabilizacija javnoga duga. Do kraja mandata želimo svesti javni dug na 80 posto BDP-a – zaključio je Marić.

23. studeni 2024 03:55