Hrvatska
StoryEditor

Tedeschi: Neka bude stotinu izazivača poput Sandra Mura

27. Travanj 2016.

Komentiravši nedavnu izjavu osnivača Bellabeata Sandra Mura da je cilj njegove startup kompanije biti veći od Agrokora i Atlantica, Emil Tedeschi, većinski vlasnik Atlantic grupe, rekao je kako je normalno da netko s 30 godina razmišlja na taj način.

– Takvo razmišljanje je jedino normalno za nove generacije, ali kod nas je još uvijek čudno kako se to netko drznuo reći. Neka u Hrvatskoj budu stotine Sandra Mura i sličnih izazivača, neki će biti uspješni i bit ćemo ponosni na njih – rekao je Tedeschi na panelu ‘Može li Hrvatska postati europski gospodarski tigar?‘ održanom u sklopu Microsoftove konferencije WinDays16 u Poreču. No, situacija u Hrvatskoj, smatra Tedeschi, nije poticajna za razvoj takvih mladih i ambicioznih kompanija jer je prevladajuće razmišljanje da je sve crno i da se ništa ne može. 

Jedna od tema na panelu bila je i najavljena privatizacija i prodaja državnih udjela u pojedinim tvrtkama. Iako se po medijima zadnjih dana spekulira o interesu Atlantica za državni udio u Podravci, Tedeschi je istaknuo kako s nikim nisu razgovarali o privatizaciji Podravke te da je riječ o spinu. Poručio je zaposlenicima, upravi i nadzornom odboru Podravke da ne rade ništa po pitanju kupnje udjela u koprivničkoj kompaniji.

Ministar poduzetništva Darko Horvat je istaknuo kako se neće privatizirati nijedna kompanija koja je u manjinskom ili većinskom vlasništvu države, a vezana je uz infrastrukturu. Horvat je ponovio kako je namjera da se proda ona državna imovina koja je neiskorištena te manjinski udjeli u pojedinim kompanijama gdje država nema nikakav utjecaj na poslovnu politiku. S  tim novcem bi se trebao formirati fond koji bi poduzetnici i jedinice lokalne i regionalne samouprave koristili, uz novac iz europskih strukturnih fondova, da zaokruže financiranje investicija. Strateški cilj vlade je, dodao je, potaknuti investicije u privatnom sektoru. Horvat se dotaknuo i Ine rekavši da je dobra vijest da se oko nje uopće nešto zbiva. Istaknuo je da Ina mora na stol staviti strategiju razvoja za sljedećih deset godina te da se suvlasnici moraju dogovoriti oko njene budućnosti. Horvat je potvrdio da će se kurikularna reforma, uz male promjene, nastaviti te da Hrvatskoj treba umreženost i povezanost poduzetništva i akademske zajednice te da se moraju prestati proizvoditi kadrovi za zavod za zapošljavanje.

-Nikad ne bih privatizirao nešto što su prirodna bogatstva poput šuma i voda. Ne bih prodavao ni neke prirodne državne monopole, ali bi monetizirao sve što ne stvara novu vrijednost - rekao je Tedeschi. Po njegovom mišljenju, nije logično da se na desetke poduzeća naziva strateškima. Istaknuo je kako se ponovno stvara neosnovana halabuka oko navodne rasprodaje državnih tvrtki, kao što je bio slučaj kod pokušaja monetizacije autocesta, jer još nije čuo da ijedna tvrtka ide u privatizaciju. Tedeschi je upozorio kako nije dobro da se mladi poduzetnici s potencijalom moraju seliti u druge države jer je tamo jednostavnije, efikasnije i profitabilnije poslovati.

– U Hrvatskoj je problem što ne prepoznajemo nove tehnologije, nove poslovne modele i niše. Taoci smo subvencioniranja i održavanja nečega što je odavno propalo. U državnim tvrtkama se situacija neće popraviti dok god vlada uravnilovka i ne mogu se nagraditi dobri i kazniti loši zaposlenici. Kod nas uvijek govori o zaštiti postojećih radnika dok je u Danskoj, primjerice, mantra stvaranje novih radnih mjesta. Zaštita postojećih radnih mjesta je sintagma 19. stoljeća kao i sukob rada i kapitala u smislu kakav je on nekad bio – rekao je Tedeschi, dodavši da je on zadnji koji bi govorio protiv zaposlenika i da Atlantic ne bi postojao bez kvalitetnog tima. Istaknuo je da je u Hrvatskoj stvoren sustav u kojem je nepojmljivo da je netko uspješan te da se zato nalaze i zamjerke Mati Rimcu. U Hrvatskoj, smatra Tedeschi, vlada „hejterski“ stav prema poduzetnicima, Porezna uprava provodi mobing nad njima, a onaj tko je uspio smatra se kriminalcem i lopovom. Takva situacija nije poticajna za razvoj biznisa i društva, a poduzetnici s najviše potencijala prisiljeni su seliti u inozemstvo.

23. studeni 2024 03:06