Biznis i politika

Kina želi ograničiti izvoz 40 tehnologija. Što čeka Europu?

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Peking predlaže zabrane i ograničenja za AI, solarnu industriju i biomedicinu, a dio obveza za izvoznike već je na snazi

Europa želi više vlastitih tvornica solarne opreme i manju ovisnost o kineskim dobavljačima. No za izgradnju tvornice, uz novac i dozvole, treba osigurati strojeve, proizvodne postupke i ljude koji ih znaju primijeniti, a najnoviji kineski prijedlog ograničavanja izvoza tehnologije mogao bi otežati upravo taj dio posla.

Ministarstva trgovine i znanosti u Pekingu predložila su proširenje popisa tehnologija čiji bi izvoz bio zabranjen ili ograničen. Na popisu je 40 novih stavki, od toga 23 iz područja umjetne inteligencije, 12 iz solarne industrije te pet iz biomedicine. Javno savjetovanje traje do 15. studenoga, pa konačna pravila još nisu donesena. Međutim, tvrtke koje izvoze obuhvaćene tehnologije već moraju registrirati takve poslove, uključujući one koji su započeli, ali nisu završeni.

Obveza se odnosi na prodaju intelektualnog vlasništva, davanje licenci za korištenje tehnologije u inozemstvu te promjene kojima vlasništvo ili stvarna kontrola nad njom prelaze na strani subjekt. Zbog toga se prijedlog tiče i ulagača koji do kineskog znanja žele doći preuzimanjem tvrtke.

Panel se može kupiti, proizvodni postupak teže

Prema službenom obrazloženju, izvoz 14 tehnologija bio bi zabranjen, a za 26 se predlažu ograničenja. Kineske vlasti ovaj potez opravdavaju nacionalnom sigurnošću i mogućom opasnosti  od zlouporabe te tvrde da mjere nisu usmjerene protiv određene zemlje ili kompanije. Za kupce solarne opreme važno je razlikovati gotov panel od tehnologije njegove proizvodnje. Prijedlog ne uvodi opću zabranu izvoza panela, ali obuhvaća određene proizvodne postupke i ključnu opremu koja ih omogućuje.

Koliko je Kina važna u toj proizvodnji pokazuju podaci Međunarodne agencije za energiju. U izvješću Energy Technology Perspectives 2026, u prikazu za 2024., IEA navodi da se u Kini nalazi oko 85 posto proizvodnih kapaciteta duž solarnog lanca opskrbe. Kod silicijskih pločica, od kojih se izrađuju solarne ćelije, udio doseže oko 95 posto.

Ovisnost pritom ne prestaje otvaranjem pogona u drugoj zemlji. Tvornica izvan Kine može i dalje trebati kineske komponente, a kineske kompanije imaju znatan udio i u vlasništvu solarnih proizvodnih kapaciteta u inozemstvu. IEA na temelju već ugovorenih projekata i postojećih politika ne očekuje veliku promjenu sigurnosti opskrbe čistim energetskim tehnologijama do kraja desetljeća.

Dodatna prepreka europskim planovima

Europska unija Aktom o industriji s nultom neto stopom emisija nastoji povećati proizvodnju tehnologija potrebnih za energetsku tranziciju. Cilj je da domaći proizvodni kapaciteti do 2030. dosegnu najmanje 40 posto godišnjih potreba za uvođenjem obuhvaćenih tehnologija. To je zajednički cilj za više industrija, a ne posebna kvota za solarne panele. Kineski prijedlog mogao bi otežati projekte koji računaju na tehnologiju s predloženog popisa.

Kod umjetne inteligencije kineske vlasti također razlikuju korištenje usluge od prijenosa tehnologije. Prema njihovu tumačenju, pristup modelima preko aplikacija, internetskih stranica i programskih sučelja, odnosno API-ja, ne ulazi u opisani režim izvoza tehnologije velikih modela. Postavljanje obuhvaćene tehnologije za samostalan rad u inozemstvu može, međutim, biti predmet kontrole.

Predviđene su olakšice za pojedine oblike suradnje, a tehnologije koje su već javno dostupne preko otvorenog koda ili znanstvenih radova bile bi izuzete. To je važna razlika za poduzeća koja AI žele koristiti na vlastitim računalnim sustavima. Dostupnost aplikacije ne znači nužno da će moći preuzeti i tehnologiju na kojoj ona radi. Pri odabiru dobavljača zato će trebati provjeriti što točno kupuju i koliko će samostalno moći upravljati sustavom.

Meta je već izgubila posao vrijedan dvije milijarde dolara

Državna intervencija već je promijenila jednu veliku AI akviziciju. Kineski regulator za provjeru sigurnosti stranih ulaganja 27. travnja naložio je poništenje preuzimanja Manusa, tvrtke kineskog podrijetla sa sjedištem u Singapuru. Meta ju je kupila u poslu vrijednom približno dvije milijarde dolara. Manus razvija AI agente koji mogu obavljati zadatke poput istraživanja i automatizacije poslovnih aktivnosti. Njegova matična kompanija Butterfly Effect početkom listopada objavila je da je prikupila više od 500 milijuna dolara novog kapitala nakon razdvajanja od Mete, izvijestio je Reuters.

Iako ovaj slučaj nije  posljedica sadašnjeg prijedloga, odluka o poništenju donesena je gotovo šest mjeseci ranije, u postupku provjere stranog ulaganja. Ipak, pokazuje da dogovor kupca i prodavatelja nije dovoljan ako država procijeni da tehnologija ne smije prijeći pod stranu kontrolu.

Kina treba američke čipove

Kineske mjere dolaze nakon godina američkih ograničenja pristupa naprednim čipovima i opremi za njihovu proizvodnju. Američki ured BIS u listopadu 2022. uveo je širok paket takvih kontrola za Kinu, također pozivajući se na nacionalnu sigurnost. Unatoč nastojanjima da razvije vlastitu industriju, Kina i dalje treba američku tehnologiju. Financial Times je 13. listopada izvijestio da su kineske tehnološke kompanije ove godine kupile više od milijun Nvidijinih čipova za igre i radne stanice kako bi ublažile manjak računalnih kapaciteta za AI. Prema tom izvješću, domaća proizvodnja čipova raste, ali ne uspijeva pratiti potražnju.

Dok pokušava smanjiti tu ovisnost, Peking želi zadržati veću kontrolu nad vlastitim tehnološkim dostignućima. Za strane kupce i ulagače to znači da uz cijenu i rok isporuke moraju provjeriti i može li im partner uopće ustupiti ono što nude ugovorom. Kod tvornice koja bi trebala raditi desetljećima to pitanje vrijedi postaviti prije kupnje proizvodne linije.

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju