Vlada namjerava razviti hrvatskog konkurenta Chat GPT-u

U razvoj umjetne inteligencije Vlada namjerava uložiti gotovo milijardu eura. Kako su priopćili iz resornog ministarstva, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan održao je u petak konferenciju za medije na kojoj je predstavio Nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije za razdoblje do 2032. godine i Akcijski plan za njegovu provedbu do 2028. godine.

Na konferenciji su predstavljeni i Metodologija ocjenjivanja učinkovitosti rada sudskih i državnoodvjetničkih savjetnika te Pravilnik o izmjenama Pravilnika o naknadama za dežurstva sudaca, državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika.

Brojna radna skupina

Kako je naglasio ministar, Nacionalnim planom za razvoj umjetne inteligencije Republika Hrvatska postavlja srednjoročni okvir za razvoj i primjenu umjetne inteligencije, s ciljem poticanja inovacija, jačanja gospodarstva, unapređenja javnih usluga i razvoja kompetencija građana.

Predstavljajući dokument, Habijan je istaknuo važnost sustavnog pristupa području koje se iznimno brzo razvija te potrebe za fleksibilnim planiranjem koje će omogućiti pravodobno prilagođavanje novim tehnološkim promjenama. - Temeljna je poruka da čovjek mora biti u središtu razvoja i primjene umjetne inteligencije. Ona mora biti alat koji služi ljudima, unapređuje procese u gospodarstvu i javnom sektoru te otvara nove mogućnosti za građane i poduzetnike - istaknuo je Habijan.

Izrada Nacionalnog plana uključivala je 133 člana stručne radne skupine iz 55 institucija, a održano je više od 80 sastanaka. U proces su bili uključeni predstavnici javnog sektora, akademske zajednice, gospodarstva, regulatornih tijela, tijela državne uprave i civilnog društva. Nacionalni plan temelji se na četiri posebna cilja: razvoju ljudskih potencijala i kompetencija, razvoju infrastrukture i dostupnosti podataka, osiguravanju etične i zakonite primjene umjetne inteligencije te na poticanju istraživanja, inovacija i primjene umjetne inteligencije u gospodarstvu.

Ukupna predviđena ulaganja do 2032. godine iznose 932,1 milijun eura, dok je za prvi akcijski plan, koji obuhvaća razdoblje do 2028. godine, predviđeno 382,1 milijun eura. Prvi akcijski plan obuhvaća 33 mjere, a najveći dio ukupnih sredstava namijenjen je istraživanju, inovacijama i razvoju gospodarstva.

Razvoj znanja, infrastrukture i domaćih rješenja

Jedan od prioriteta Nacionalnog plana jest razvoj kompetencija za primjenu umjetne inteligencije među građanima, nastavnicima i zaposlenicima javnog sektora. U okviru prvog akcijskog plana planirano je osposobljavanje 7000 građana za pismenost u području umjetne inteligencije, 10.000 nastavnika za razvoj kompetencija povezanih s umjetnom inteligencijom te 5000 javnih službenika.

Važan dio plana odnosi se i na razvoj računalne i podatkovne infrastrukture, za što je u prvom akcijskom planu predviđeno 139 milijuna eura. Poseban naglasak stavljen je na razvoj rješenja povezanih s hrvatskim jezikom i velikog jezičnog modela za hrvatski jezik, čime se žele ojačati domaći tehnološki kapaciteti i omogućiti razvoj rješenja prilagođenih potrebama hrvatskih građana i gospodarstva.

Planom se potiče i razvoj domaćih inovacija te pretvaranje istraživačkih i poduzetničkih ideja u konkretne proizvode i usluge. Predviđene su i mogućnosti primjene umjetne inteligencije u javnim uslugama, među ostalim kroz razvoj asistenta u sustavu e-Građani, kao i kroz rješenja koja bi mogla pružiti podršku radu pravosudnih dužnosnika.

Pritom se naglašava da umjetna inteligencija treba služiti kao pomoćni alat, a ne zamjena za čovjeka u donošenju odluka. Njezina primjena mora se temeljiti na zaštiti osobnih podataka, sigurnosti, odgovornosti i poštovanju prava građana, uz istodobno stvaranje uvjeta za razvoj inovacija i gospodarstva.

Nacionalnim planom i prvim akcijskim planom postavlja se okvir za daljnji razvoj i odgovornu primjenu umjetne inteligencije u Republici Hrvatskoj, uz povezivanje domaćih znanja i kapaciteta s europskom suradnjom. Javno savjetovanje o Nacionalnom planu za razvoj umjetne inteligencije i pripadajućem akcijskom planu trajat će 30 dana. 

Vrednovanje rada sudskih i državnoodvjetničkih savjetnika

Državni tajnik Ivan Crnčec predstavio je Metodologiju ocjenjivanja učinkovitosti rada sudskih i državnoodvjetničkih savjetnika, kojom se uvodi jedinstven sustav vrednovanja njihova rada, uz uvažavanje posebnosti poslova koje obavljaju u pravosudnim tijelima.

Metodologija će se primjenjivati od 2027. godine, pri ocjenjivanju rada za 2026. godinu. Ocjenjivanje se temelji na četiri kriterija: djelotvornosti u obavljanju radnji, kvaliteti obavljenih radnji, urednosti rada i iskustvu u radu u svojstvu savjetnika. Za navedene kriterije predviđen je odgovarajući broj bodova, pri čemu je moguće ostvariti ukupno 100 bodova.

Ocjenu donosi čelnik pravosudnog tijela na prijedlog pravosudnog dužnosnika koji prati rad savjetnika, odnosno mentora. Rezultati se iskazuju jednom od pet ocjena: izvrstan, naročito uspješan, uspješan, zadovoljava i ne zadovoljava.

Uvođenjem jedinstvene metodologije uspostavlja se strukturiran okvir za vrednovanje učinkovitosti i kvalitete rada sudskih i državnoodvjetničkih savjetnika.

Usklađivanje naknada za aktivna dežurstva

Na konferenciji je predstavljen i Pravilnik o izmjenama Pravilnika o naknadama za dežurstva sudaca, državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika, kojim se uređuje usklađivanje naknada za aktivna dežurstva. Izmjene su povezane s presudom Suda Europske unije u predmetu C-373/24 Ramavić, prema kojoj se državnoodvjetnički dužnosnici smatraju radnicima u smislu Direktive 2003/88/EZ, zbog čega se aktivno dežurstvo smatra prekovremenim radom.

Predloženim izmjenama naknade za aktivno dežurstvo usklađuju se s pravilima o uvećanju plaće za prekovremeni i noćni rad, rad subotom, nedjeljom, blagdanom i neradnim danom, u skladu s Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike.