Potpisi 80 posto suvlasnika zgrade i vlasnika svih susjednih stanova onemogućuju novim poduzetnicima ulazak u biznis s ‘cimerfrajem‘. Tko je do kraja godine jamio – apartmanijamio je!
Vlada je napokon donijela propis koji sprječava dodatnu apartmanizaciju obale! Tako su gotovo svi iščitali predloženu odredbu o ‘kvalificiranoj većini suvlasnika‘ u lex Bačić, Prijedlogu zakona o upravljanju i održavanju zgrada, koja je definirana kao ‘većina onih suvlasnika koji u vlasništvu imaju više od 80% ukupne vrijednosne površine zgrade za zgrade za koje nisu određeni suvlasnički dijelovi, odnosno suvlasnici koji u vlasništvu imaju više od 80% suvlasničkih dijelova upisanih u zemljišne knjige‘.
To znači da onaj tko želi biti novi poduzetnik u kratkoročnom najmu (privremeni smještaj na razdoblje kraće od trideset dana) treba skupiti potpise od suvlasnika koji ‘drže‘ 80 posto vrijednosti zgrade. Za one pak koji bi čak i ispunili prvi dio te gotovo nemoguće misije – o kojoj piše kolega Felić u svojoj rubrici na str. 54 – postoji i dodatak: obvezni su i potpisi svih susjeda koji su vlasnici stanova čiji zidovi, podovi ili stropovi graniče s budućim turističkim apartmanom. I tu je dodatna turistička apartmanizacija definitivno onemogućena: bez obzira na to hoće li susjedi uskratiti potpis kako bi uživali u miru svog apartmana bez turističkog tulumarenja ili, ako se bave turizmom, da se zaštite od konkurenata u najbližem susjedstvu.
Dakle, tko je jamio – jamio je, odnosno apartmanijamio. Doduše, tko još nije jamio – može svoj apartman do kraja godine prijaviti za turistički najam. Za to treba izdvojiti tek nešto love za pristojbe i bar dva tjedna ganjanja papira kako bi se ispunili svi mogući postojeći birokratski uvjeti. Procjenjuje se da je Hrvatska u ovu turističku sezonu ušla s oko 806 tisuća kreveta u ‘cimerfraju‘, a za sljedeće ljeto prognozirano je proširenje kapaciteta za još desetak tisuća kreveta. Najavljeni rigorozni propis taj bi broj mogao samo povećati, ali jednokratno.
Suživot HDZ-a i ‘cimerfraja‘
Kako god, obiteljski je smještaj u Hrvatskoj već sada zasićen: eksplodirao je u posljednjih desetak godina na više od 60 posto udjela u ukupnim kapacitetima i ima šest i pol puta više kreveta od svih hotela (koji su najisplativiji turistički proizvod). O tome sam pisao (i) u prošlom broju Lidera, ali s novim rješenjem cijela priča otišla je u drugom smjeru.
– Oni koji su prijašnjih godina, često ilegalno pa legalizirano, napučili obalu ružnim apartmanskim zdanjima, boje se nove konkurencije. Pa bi rado zaštitili svoj oligopolski položaj – ovo je prije četiri tjedna u Lideru napisao u svojoj kolumni ‘Ekonomalije‘ Miodrag Šajatović, koji je tada upozorio da pokret za zaustavljanje daljnje apartmanizacije treba uzeti s rezervom i da je u njemu element klasterskog udruživanja.
Država je tim propisom dovela paradoks ‘cimerfraja‘ do kulminacije: Najprije je godinama porezno poticala taj neproduktivni dio turizma, što je u posljednjih 15-ak godina napumpalo kapacitete za punih 360 tisuća kreveta (2009. bilo ih je 446 tisuća, a sad ih je više od 806 tisuća). Kako se na moru ‘svi‘ bave turizmom, i posljednji raspoloživi kvadrati prenamijenjeni su u apartmane – čak su u garažama dograđivani tuš, WC i klima-uređaj, a neki poduzetni vlasnici ljeti se sele u garaže kako bi oslobodili što je moguće više prostora za najam. I svi su bili sretni i zadovoljni: iznajmljivači zaradom, a država njihovim discipliniranim zaokruživanjem HDZ-a na izborima.
Neravnopravni položaj
I kad su kapaciteti više nego popunjeni, i kad već drugu sezonu zaredom nije svaka soba bila puna bar dva mjeseca, država nije smjela dopustiti devastaciju dosad više nego zadovoljnoga biračkog tijela u jadranskim izbornim jedinicama. Zato se ovako ograničava dodatna apartmanizacija i praktički onemogućuje dolazak novih konkurenata na domaće turističko tržište turističkog najma. Tko je kriv onima koji se još nisu uključili! Osim toga, zaustavlja se mogući ozbiljniji ulazak mrskih stranaca u tu visokoisplativu turističku nišu.
Zaista, lex Bačić mogao bi imati svoj nastavak na Ustavnom sudu, samo ako se netko požali na neravnopravan tretman pred zakonom. O tome smo pitali i pravne stručnjake, ali nismo dobili odgovor na prvu loptu. No već i to što im treba vremena za proučavanje zakonskog prijedloga, može navesti na zaključak da stvar nije crno-bijela i da postoji mogućnost kako su tim propisom svi koji se namjeravaju baviti turističkim najmom dovedeni u neravnopravan položaj. Stručno mišljenje objavit ćemo idući tjedan, ali uz ogradu da će ustavnost eventualno preispitivati novi saziv Ustavnog suda, o kojem se vladajuća većina i oporba tek trebaju dogovoriti. A koliko je u hrvatskoj politici više dogovaranja, toliko je manje stručnosti.