‘;
Ako i jesmo prerano zakukurikali s tezom da bi jedna od posljedica bojkota trgovina mogla biti povratak nelikvidnosti, valja barem upozoriti na to da taj vrag i dalje čuči tu negdje i čeka svoju priliku. U scenariju u kojem bi bojkot trgovina svakog petka bio uspješan kao što je bio u petak 24. siječnja ne bismo to morali dugo čekati
Koliko su, zapravo, trgovci oštećeni zbog organiziranoga potrošačkog bojkota trgovina tri uzastopna petka u siječnju i veljači (četvrti petak, 15. veljače, ne računamo jer se bojkot posve ispuhao)? Prema procjeni organizatora bojkota, platforme ‘Halo, inspektore‘, u ta tri petka u trgovinama je potrošeno ukupno 108 milijuna eura manje, što, međutim, nikako ne znači da je bojkot u prvih četrdeset dana ove godine za toliko i smanjio ukupan promet u maloprodaji.
Ekonomski analitičar Velimir Šonje dao si je malo više truda. Usporedio je, prema podacima Porezne uprave o fiskaliziranim računima, potrošnju u trgovini po svim danima te došao do procjene da je bojkot smanjio priljev novca na računima trgovaca u tom razdoblju za maksimalno šezdeset milijuna eura. Primjerice, već idućeg dana nakon trećeg bojkota, u subotu 8. veljače, bio je uvjerljivo najjači potrošački dan u ovoj godini s 84 milijuna eura fiskaliziranog prometa i rastom od trideset posto na godišnjoj razini, pa Šonje zaključuje da je moguće da se te subote koncentrirao i nakupljeni efekt odgoda kupnji iz duljega prethodnog razdoblja.
Poremećeni novčani tok
Kako god, činjenica jest da je bojkot trgovcima poremetio planirani novčani tok, a možda i komu od njih prouzročio neočekivane probleme s likvidnošću. A kad se u trgovini pojavi takav problem – stradaju dobavljači.
Ekonomist Ljubo Jurčić misli da će se veći dio gubitka prometa zbog bojkota nadoknaditi u idućih nekoliko mjeseci, jer ljudi ipak najviše troše zbog potreba, a ne zbog pukog zadovoljenja svojih želja. No hoće li u međuvremenu manje novca, potrošenoga u za trgovinu ionako najslabijem razdoblju u godini, utjecati na uredno podmirivanje obveza prema dobavljačima?
– U velikim lancima bojkot ne bi trebao izazvati kašnjenje u plaćanju, a još manje nelikvidnost. Vjerojatno će neki trgovci zbog toga od dobavljača tražiti produljenje roka plaćanja iako to većini neće biti nužno. Dan ili desetak dana bojkota ne utječe previše na obrtaj – smatra Jurčić.
Ono što nam je rekao Jurčić, gotovo od riječi do riječi rekao nam je i jedan srednje veliki poduzetnik iz prehrambene industrije, dobavljač svih važnijih maloprodajnih lanaca, koji je, iz razumljivih razloga, zatražio da ostane anoniman. Utjecaj bojkota na likvidnost trgovaca opisao je kao ‘lagani povjetarac, nije to oluja koja ruši stabla‘, ali da će bojkot nekim trgovcima vjerojatno biti izlika da (još više) kasne s plaćanjem robe – bit će.
Zašto naš sugovornik to misli? – Na domaćem maloprodajnom tržištu vrijedi jednostavno pravilo: strani lanci i Konzum plaćaju uredno, svi ostali redovito kasne s plaćanjem.
U kojim rokovima trgovci podmiruju svoje obveze prema dobavljačima, koji je prosječan broj dana plaćanja obveza u hrvatskoj maloprodaji i zašto bojkot ne uspijeva pročitajte u ostatku članka u novom tiskanom ili digitalnom izdanju Lidera.