Nizinska pruga Zagreb – Rijeka dobila zeleno svjetlo za gradnju

Nizinska pruga Zagreb – Rijeka, ključni željeznički infrastrukturni projekt u Hrvatskoj, dobila je u rujnu 2025. ključno zeleno svjetlo. Po prvi put cijela trasa proglašena je prihvatljivom s aspekta zaštite okoliša. Rješenje o prihvatljivosti izdano je 16. rujna za dionicu Skradnik – Krasica – Tijani, a istovjetno rješenje u svibnju dobila je dionica Karlovac – Oštarije/Skradnik.

 

Time je otvoren put za ubrzanje projektiranja i početak realizacije pruge koju stručnjaci nazivaju „projektom stoljeća“. Samo za izradu idejnog projekta i ishođenje lokacijskih dozvola potpisani su višemilijunski ugovori. Dionica Karlovac – Oštarije/Skradnik pokrivena je ugovorom vrijednim oko 1,5 milijuna eura, dok je dokumentacija za Skradnik – Krasica – Tijani ugovorena za više od tri milijuna eura. Na poslovima rade Granova, ŽPD, BBD – Bridge&Building Design, Mobilita vision i Geotehnički studio, a rokovi završetka za spomenute dionice pruge su veljača, odnosno studeni 2026.

 

 

Nova pruga bit će duga 111 kilometara: 39,1 km na dionici Karlovac-Oštarije/Skradnik i 72,2 km na dionici Skradnik-Krasica-Tijani. Izgradnjom će se putovanje od Zagreba do Rijeke skratiti za 56 kilometara, a Hrvatska će dobiti modernu dvokolosiječnu prugu za mješoviti promet, projektiranu za brzine do 160 km/h.

 

Ambiciozan plan podrazumijeva pet novih kolodvora i jedno stajalište, ali i 17 vijadukata ukupne duljine 10 kilometara i čak 14 tunela dugih 57 kilometara. Najimpresivniji među njima bit će tuneli Kapela 1 (10 km) i Kapela 2 (15 km), koji će probijati masive Velike i Male Kapele.

 

 Nizinska pruga Zagreb – Rijeka trebala bi biti dovršena najkasnije do 2036. godine, a njezin završetak presudan je za daljnji razvoj Luke Rijeka. Prema osnovnom modelu, do 2040. luka bi generirala oko 2,5 milijardi eura gospodarskog učinka, dok bi u optimističnom scenariju, uz završetak pruge već 2032., taj iznos mogao narasti na 3,3 milijarde eura uz otvaranje približno 8.600 novih radnih mjesta. U slučaju da pruga ne bude dovršena do 2035., učinak bi bio znatno skromniji, oko 1,72 milijarde eura.