U situaciji u kojoj na tržištu rada nedostaje kvalificiranih radnika u mnogo različitih sektora zaposlenici itekako iskorištavaju priliku da prošire popis svojih zahtjeva za koje očekuju da će ih poslodavac prihvatiti. Koliko su im poslodavci spremni izlaziti ususret i kojim ih povlasticama privlače? I hoće li se s recesijom, koja se sve češće spominje, trend ponovno preokrenuti u korist poslodavaca?
Kako bi zadržala zaposlenike, investicijska platforma Mynd zaposlenicima nakon pet godina rada nudi šezdeset tisuća dolara za kupnju nekretnine, a tvrtka za odnose s javnošću MikeWorldWide (MWW) odlučila je plaćati nove zaposlenike tjedan dana prije nego što počnu raditi. Isplata plaće prije vremena, pa čak i osiguranje kućnog ljubimca, samo su neke od povlastica koje američki poslodavci u posljednje vrijeme nude u oglasima za posao, a zbog borbe poslodavaca za kvalificirane radnike oni itekako iskorištavaju priliku da prošire popis svojih zahtjeva. Otkaz se tako daje i zbog nedobivanja slobodnih dana nakon smrti kućnog ljubimca. Trend The Great Resignation ili The Big Quit, koji se raširio po Americi, rezultirao je sve većim pogodnostima koje se nude zaposlenicima.
Kakva je situacija u Hrvatskoj? Prelijeva li se taj trend i na nas, koliko su poslodavci spremni izlaziti ususret zaposlenicima i kojim ih povlasticama privlače? I hoće li se s recesijom, koja se sve češće spominje, trend ponovno preokrenuti u korist poslodavaca?
– Trend The Big Quit prelio se i na nas, ali manje. Moj je tim zajedno s našim partnerima iz Hendala u svibnju 2022. proveo istraživanje na reprezentativnom uzorku hrvatskih radnika. Naši podaci pokazuju da novi posao trenutačno traži 20 posto radnika, a da ga u idućih godinu dana namjerava tražiti 27 posto. To je mnogo drukčije od istraživanja koje je proveo MojPosao, a koje je upućivalo na mnogo veće brojeve, da 50 posto ljudi mijenja poslove, i prilično usporedivo s podacima koje je ove godine u Davosu prezentirao PwC na temelju istraživanja koje je proveo na 52 tisuće ljudi u 44 zemlje. Dakle, postoci nisu golemi i mnogo su manji od američkih, ali ipak su mnogo veći nego prije pandemije. U usporedbi s nekim našim prijašnjim istraživanjima, otprilike dvostruko više ljudi namjerava tražiti nove poslove u sljedećih dvanaest mjeseci – objasnio je Zvonimir Galić, profesor na Katedri za psihologiju rada Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Covid je katalizator trendova
Ipak, u nekoliko tvrtki s kojima smo razgovarali kažu da se fluktuacija zaposlenika sada samo vratila na pretpandemijske razine. No u isto vrijeme svi ističu da trenutačno nedostaje mnogo radne snage i da je danas teže nego ikada naći kvalificirane zaposlenike. Naravno, otkazi i fluktuacije zaposlenika nisu jednaki u svim sektorima. Prema podacima iz spomenutog istraživanja, The Big Quit najveći je u IT sektoru, u trgovini, turizmu i prijevozu, a najmanji u javnoj upravi i javnim službama. Međutim, Zvonimir Galić napominje da otkaze u tim sektorima ne prouzrokuju isti čimbenici.
– Turnover u IT sektoru potaknut je snažnim razvojem tog sektora posljednjih godina i ratom za talente. Češću namjeru odlaska u trgovini, turizmu i prijevozu vrlo vjerojatno možemo povezati s općenito niskom kvalitetom tih poslova i nedostatkom ljudi na tržištu rada – objasnio je Galić.
Nagli porast stopa fluktuacije u IT sektoru, naveo je Infobipov potpredsjednik za transformaciju i ljudske resurse Aleksandar Raić, potiče sve veća potražnja za automatizacijom i digitalizacijom.
– Rezultat je toga porast potražnje za IT uslugama jer sve tvrtke u industriji traže talente za rad na projektima. Dodatno se na nekim tržištima, kao što je hrvatsko, smanjuje ukupan broj IT stručnjaka zato što je novih ljudi koji završavaju školovanje i dolaze na tržište rada manje nego onih koji odlaze u razvijene zemlje. S druge strane, donekle, kad je riječ o odlasku radnika koji ne ispunjavaju uredno svoje radne zadaće ili se ne uklapaju u kulturu rastuće globalne kompanije kakva je Infobip, možemo reći da to pozitivno utječe na organizaciju – smatra Raić.
Iako je jedan od uzroka češćeg mijenjanja poslova povoljna situacija na tržištu rada, tomu je zasigurno pridonijela, kaže konzultantica za ljudske potencijale u Selectiju Helena Pađen, i koronakriza, koja je poslužila kao katalizator mnogih trendova koji su već prije bili aktualni, poput digitalizacije, rada na daljinu ili fokusiranja na dobrobit zaposlenika i ravnotežu između posla i privatnog života.
– Porasla je svijest zaposlenika o važnosti ravnoteže između privatnog i poslovnog života. Mnogi su od njih tijekom ove krize preispitali svoje prioritete i neki su zaključlili da ono što im je važno ne dobivaju na trenutačnome radnome mjestu – objasnila je Helena Pađen.
Plaća je važna, ali nije i najvažnija
Usprkos uvriježenom dojmu da je plaća jedan od važnijih faktora za davanje otkaza, prema istraživanju portala MojPosao čak dvije trećine zaposlenika koji su lani dali otkaz nisu imali drugu ponudu, što pokazuje da veća plaća nije bila glavni motivator odlaska s posla.
– Osim odgovarajućega financijskog paketa i drugih povlastica, razlozi zbog kojih će zaposlenici razmatrati promjenu posla loši su međuljudski odnosi, nemogućnost razvoja i/ili napredovanja, čest prekovremeni rad, stres i pregorjelost te loše vještine vođenja izravno nadređenoga – navela je Pađen.
Prema istraživanju portala MojPosao, plaća je tek treći razlog za promjenu posla, a prvi su loši međuljudski odnosi, odnosno osjećaj da ih poslodavac nedovoljno cijeni.
Kakve još povlastice poslodavci nude svojim zaposlenicima i na koji ih način pokušavaju zadržati pročitajte u digitalnom ili tiskanom izdanju poslovnog tjednika Lider.