Premijer: Pogledajte samo kolike su plaće šefova najvećih kompanija

Premijer Andrej Plenković u srijedu je u Hrvatskom saboru, podnoseći godišnje Izvješće Vlade Republike Hrvatske, ističući sve uspjehe u svom mandatu, poručio da je Hrvatska danas suočena s dva velika problema – inflatornim pritiscima i s manjkom društvene solidarnosti. Dio odgovornosti pritom je pripisao Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), a prozvao je i predsjednike uprava najvećih domaćih kompanija koji su, kako je rekao, 'iskoristili situaciju u državi za povećanje profita'.

– Danas, po mom mišljenju, imamo dva velika problema u hrvatskom društvu. Prvi su inflatorni pritisci. Očekujem puno snažnije poteze Hrvatske narodne banke i monetarne politike koja mora poduzeti mjere za smanjenje tih pritisaka. Država, naravno, može djelovati kroz poreze, ograničenja cijena i subvencije – rekao je Plenković, dodajući kako se od HNB-a očekuje 'puno odlučniji odgovor'.

Istaknuo je da je Hrvatska u kratkom razdoblju doživjela obilje likvidnosti i novca zahvaljujući sigurnosnoj i gospodarskoj stabilnosti, visokoj zaposlenosti, rekordnim turističkim sezonama i izdašnim europskim sredstvima. Naravno, sve je to iskoristio realni sektor.

– To je dovelo do povećane potrošnje i rasta zarada. A oni koji posluju na tržištu, a živimo u kapitalizmu, reagirali su povećanjem cijena i iskoristili situaciju za ostvarivanje profita – rekao je premijer i pritom posebno istaknuo rast dobiti hrvatskih kompanija. 

Osvrnuo se i na visinu plaća predsjednika uprava 500 najvećih kompanija u Hrvatskoj, ocjenivši da 'nisu svi pokazali društvenu odgovornost i solidarnost'.

– Ne bih nikoga posebno izdvajao, ali činjenica je da nisu svi pokazali razumijevanje za trenutak, pogotovo ako znamo koliko se država rastegnula da zaštiti građane, radna mjesta i gospodarstvo – poručio je Plenković.

Zaključio je kako Vlada mora voditi računa o cjelini, o svim segmentima društva, a ne samo o interesima pojedinih sektora, dok realni sektor misli samo na sebe i svoj profit.

Spomenuo je i izvoznike. Poručio je zastupnicima da razgovaraju s njima, da ih pitaju kako danas posluju.

– Kad usporedite njihovu poziciju sada i prije nekoliko godina, vidjet ćete ogroman napredak. Na tržištima na koja idu, unatoč globalnim izazovima, hrvatska poduzeća danas imaju znatno bolji položaj nego prije. U 2022. i 2023. godini ostvarili su rekordne prihode, čak oko 170 milijardi eura, kao i rekordnu dobit od 10 milijardi eura. Oboje je više nego dvostruko u odnosu na 2016. godinu. To je ogroman iskorak koji jasno pokazuje snagu hrvatskog gospodarstva i poslovnog sektora – poručio je premijer i naveo da izvoznici, koji su kičma hrvatskog gospodarstva zajedno s malim i srednjim poduzetnicima, danas koriste prednosti visokog kreditnoga rejtinga i članstva Hrvatske u europodručju, što im omogućuje stabilnije poslovanje, povoljnije uvjete financiranja i bolju konkurentnost na inozemnim tržištima.

Premijer se osvrnuo i na turizam, pogotovo na situaciju na emitivnim tržištima. Treba biti svjestan okolnosti u kojima naši turisti donose odluke o putovanjima, naveo je premijer.

– U mnogim velikim zemljama iz kojih nam tradicionalno dolaze gosti, već godinama se vode kampanje tipa 'Ostanite kod kuće' – primjerice u Italiji ili Njemačkoj. To su ozbiljne, višegodišnje kampanje kojima se potiče domaći turizam. Osim toga, ekonomska situacija u tim zemljama nije kao kod nas. Njihov rast je manji, a raspoloživi dohodak za putovanja i turizam također je smanjen. Zbog toga se i mi moramo prilagoditi cijenama i ponudom, kako bismo osigurali dolazak većeg broja gostiju i dugoročno zadržali konkurentnost – upozorio je premijer i dodao da je bolje imati veći broj turista koji troše umjereno, nego držati previsoke cijene i riskirati da u sljedećoj sezoni izgubimo vjerne goste. 

Drugo je to izvješće u trećem mandatu Plenkovićeve Vlade, a ukupno deveto otkad je premijer. Osim osvrta na gospodarska i fiskalna kretanja, Plenković je najavio i mjere koje će Vlada poduzeti u nadolazećem razdoblju, uz poseban naglasak na stabilnost cijena i očuvanje socijalne kohezije u izazovnom geopolitičkom okruženju.