Budućnost domaće poljoprivrede i prehrambene industrije ovisi o podizanju konkurentnosti u odnosu na europske proizvođače, a tu se velik dio odnosi na ulaganja u moderne logističko-skladišne kapacitete. U vezi s tim već se naziru prvi ozbiljniji koraci, a veliki investicijski val tek slijedi.
Nužna infrastruktura
Ujesen prošle godine pozornost stručne javnosti koja prati kretanja u domaćoj poljoprivredi privukla je vijest o gradnji modernoga logističko-distributivnog centra za voće tvrtke Jabuka LDC d.o.o., u većinskom vlasništvu proizvođačke organizacije PZ JabukaHR. LDC se gradi u Poslovnoj zoni Križ. Riječ je o investiciji ukupne vrijednosti 23 milijuna eura, od čega se 15 milijuna eura odnosi na nepovratna sredstva. Prve jabuke u tome se LDC-u očekuju ovoga ljeta. Projektom je predviđena gradnja hladnjače kapaciteta 6700 tona za skladištenje jabuka iz konvencionalne i ekološke proizvodnje, zatim projektiranje i instaliranje najmodernijih linija za sortiranje i pakiranje tog voća, kao i nabava opreme za preradu jabuka u voćni sok.
To je drugi logističko-distributivni centar financiran nepovratnim sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Prva sredstva dodijeljena su 2022. Osječko-baranjskoj županiji (OBŽ) za gradnju Regionalnoga distribucijskog centra (RDC) za voće i povrće. Zgrada RDC-a u osječkoj Industrijskoj zoni Nemetin, ukupne površine 8182 četvorna metra, otvorena je 22. veljače 2023. Kraj godine RDC je dočekao s popunjenošću od čak 94 posto. Iz Ureda župana ističu da je RDC jedan od niza strateških projekata koje je Osječko-baranjska županija realizirala u proteklih sedam godina.
– Riječ je o nužnoj infrastrukturi za poljoprivredne proizvođače s područja naše županije kako bi unaprijedili svoju proizvodnju i bili konkurentniji na tržištu. U vrijeme klimatskih promjena, tehnoloških inovacija te sve jeftinijeg voća i povrća iz drugih zemalja, nužna je prilagodba novim tržišnim uvjetima. RDC pruža mogućnost skladištenja sezonskog voća i povrća kako bi ga poljoprivrednici plasirali na tržište u za njih najpovoljnijem trenutku. Gradnju RDC-a Županija je započela vlastitim sredstvima, nakon čega se u sufinanciranje uključilo i Ministarstvo poljoprivrede s 10 milijuna eura, a ukupna vrijednost projekta iznosila je 14,6 milijuna eura. Time je dovršena prva faza toga važnog projekta. Iduće dvije faze već su u pripremi – ističu iz OBŽ-a.
Hladnjače, sušare, dražbe…
S obzirom na ubrzani napredak tehnologije, odlučili su se za etapnu gradnju.
– Iako za gradnju poljoprivredne infrastrukture nije neposredno odgovorna Županija, svjesni potreba koje imaju naši poljoprivrednici, napravili smo iskorak i upustili se u gradnju RDC-a. Da je ta odluka bila opravdana potvrđuje popunjenost kapaciteta već u prvoj godini. Drago mi je da su nas i poljoprivrednici prepoznali kao kvalitetne partnere pa ćemo u suradnji s njima, koristeći se njihovim prijedlozima i iskustvima, ali i iskustvima rada prve zgrade RDC-a, planirati i iduće faze gradnje – ističe Mato Lukić, obnašatelj dužnosti župana Osječko-baranjske županije.
Druga faza projekta gradnja je objekta s dodatnim skladišnim prostorom za smještaj voća i povrća, linija, tunela za brzo zamrzavanje s potrebnim skladišnim kapacitetom za čuvanje zamrznutog voća i povrća, sušare za voće i povrće te dražbene dvorane. U planu je i treća faza gradnje objekta u kojem će biti smješten tehnološki inkubator s malim linijama za proizvodnju prerađevina od voća i povrća te prostorijama za pripremu proizvoda za tržište, poput dizajna, marketinga i sl. Lukić je uvjeren da će se ove godine popuniti svi raspoloživi kapaciteti. A oni nisu mali.
– Ukupni skladišni kapacitet hladnjače iznosi 3228 tona, a s pogonom za sortiranje, pakiranje i distribuciju sastoji se od 29 komora, od toga se 16 komora odnosi na konvencionalnu proizvodnju, sedam na ekološku proizvodnju, a tu je i dodatnih šest komora za transport – objašnjava nam Lukić.
Cijena zakupa skladišnog prostora iznosi 10 eurocenti po kilogramu, što je, prema tvrdnjama iz OBŽ-a, najniža cijena skladištenja voća i povrća u Hrvatskoj.
Prema internoj studiji koju je za Ministarstvo poljoprivrede izradila Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, na području Hrvatske postoji 130 hladnjača ukupnoga kapaciteta 186.003 tone. Gotovo svi kapaciteti nalaze se u posjedu pravnih i privatnih osoba, napominju iz Ministarstva poljoprivrede.
– Analizom tipa skladišta prema njihovoj namjeni utvrđeno je da se na skladišne kapacitete u uvjetima normalne atmosfere, pri čemu se kontrolira samo temperatura, odnosi 102.064 tone, a u uvjetima kontrolirane atmosfere gdje je moguće modificirati sadržaj kisika i ugljikova dioksida (ULO komore) otpada 57.587 tona (voće), dok 26.352 tone pripadaju nekom drugom tipu skladišta – ističu u Ministarstvu.
Većina skladišnih kapaciteta smještena je u središnjem i istočnom dijelu Hrvatske, a ostatak je uglavnom koncentriran oko većih urbanih centara u srednjoj i južnoj Dalmaciji. Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, uz LDC-ove u Nemetinu i Križu, planirana je gradnja i trećeg LDC-a, u Đurđevcu, u što će investirati kompanija Osatina. Ta tri objekta imala bi ukupni kapacitet od 15.128 tona.
– Ugovoreni projekti gradnje LDC-ova bit će opremljeni specijaliziranom opremom za prijem, skladištenje, kalibriranje, doradu i pakiranje poljoprivrednih proizvoda, kao i opremom za digitalizaciju poslovanja, koja će utjecati na smanjenje rizika u distribuciji i vremenu potrebnom za pripremu i stavljanje voća i povrća na tržište. Visokotehnološka oprema omogućit će modernizaciju u pripremi i pakiranju te povećanju dodane vrijednosti proizvoda, ali i povećanje efikasnosti distribucije proizvoda, što dovodi do smanjenja vremena i troškova transporta. Također, koristit će se obnovljivi izvori energije kako bi se osigurala visoka razina samodostatnosti sagrađenih objekata – ističu iz Ministarstva.
Rekonstrukcija najopterećenije linije
Sufinanciranje gradnje i opremanja logističkih centara za distribuciju voća i povrća moguće je u okviru NPOO-a 2021. – 2026., a poziv na dostavu projektnih prijedloga za sufinanciranje otvoren je do 30. travnja. Osim poljoprivrednog sektora, u investicije u tu vrstu kapaciteta krenula je i prehrambena industrija. Generalni menadžer Leda Andy Michaux kaže da investicijski ciklus koji se trenutačno događa u tom proizvođaču sladoleda obuhvaća više područja.
– Tako smo u 2023. već investirali 5,6 milijuna eura u proizvodne kapacitete kroz automatizaciju i gradnju dvaju novih tunela za zamrzavanje sladoleda, a ovogodišnju su sezonu sladoleda već odradili i novi roboti za pakiranje. U 2024. stiže nova linija, na kojoj će se proizvoditi proizvodi iz našeg premium segmenta. U tu, takozvanu ekstruzijsku, liniju uložit ćemo više od četiri milijuna eura – naglašava Michaux.
Rekonstrukcija tunela za zamrzavanje sladoleda bila je iznimno važna, napominje Michaux, jer riječ je o Ledovoj najopterećenijoj liniji.
– To je linija koja na godinu proizvede 38 milijuna različitih vrsta korneta i svi radovi morali su biti gotovi u samo nekoliko mjeseci. Nakon rekonstrukcije tunela, linija je energetski štedljivija, sigurnija i učinkovitija, čime postavlja dobar temelj za ulaganja koja nam slijede – tvrdi prvi čovjek Leda.
Kakav su posao odradili u Ledu dovoljno govori i vijest da je njihovo tehničko rješenje rekonstrukcije tunela za zamrzavanja dobilo nagradu na godišnjoj konferenciji Međunarodnog udruženja proizvođača sladoleda održanoj u Gvatemali.
Valja naglasiti da se putem NPOO-a otvorila mogućnost i privatnom sektoru da počne graditi takve skladišne centre za vlastite potrebe. Zasigurno, nakon nekoliko ovakvih pozitivnih iskustava, uskoro bi mogli niknuti i novi kapaciteti.