Rad se u Hrvatskoj oporezuje iznadprosječno više nego druge kategorije poput kratkoročnog najma, koji se trenutno oporezuje oko jedan posto pa je ulaganje u nekretnine za kratkoročni najam postalo nova porezna oaza. Istaknuo je to danas na Njemačko-hrvatskom gospodarskom forumu Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca.
– Nema prostora za euforiju, Hrvatska mora raditi na rastu konkurentnosti i produktivnosti. Potrebno nam je daljnje porezno rasterećenje rada jer manje poreze na rad od Hrvatske ima 12 zemalja EU. Hrvatska ima nepovoljan porezni klin na plaće veće od 1500 eura neto – rekao je Stojić.
Rastu plaće, ali ne i produktivnost
Najveći problem Hrvatskoj trenutno stvara niska produktivnost, koja je dva do tri puta niža u odnosu na prosjek EU-a, posebno u prerađivačkoj industriji. Jedino je turizam na jednakoj razini produktivnost kao u Njemačkoj, dok je ICT sektor, primjerice, u razdoblju od 2019. do 2022. skoro udvostručio svoju produktivnost u odnosu na Njemačku. Isto tako produktivnost brže raste u sektoru poljoprivrede i prehrambene industrije. Dakle, ima sektora koji imaju snažnu dinamiku i dižu dodanu vrijednost Hrvatske, objasnio je Stojić.
U prilog produktivnosti ne ide niti rast plaća, koji je u Hrvatskoj i ove godine dvoznamenkasti. Hrvatska je, naime, predvodnica po realnom rastu plaća u EU i jedina ekonomija koja dvije godine u kontinuitetu bilježi realan rast plaća od 6 posto, što je niže od ostalih ekonomija na istoku EU.
– Ili će se rast plaća morati stabilizirati ili ćemo morati značajno dići produktivnost – upozorio je Stojić, uz objašnjenje da bi u suprotnom Hrvatska mogla vidjeti veće stope inflacije nego ostatak EU.
Pad radne populacije i nedovoljne investicije privatnog sektora još dva su velika izazova s kojima se hrvatsko gospodarstvo trenutno suočava. Uključivanje žena, mladih i starijih u radni sustav, jačanje investicija privatnog sektora i poticajnije okruženje za tvrtke u narednim godinama, posebno nakon 2025. kada prođe val EU fondova, bit će ključno da se nastavi i održi rast hrvatskog gospodarstva za kojega ekonomisti HUP-a procjenjuju da će ove godine iznositi od 3 do 3,5 posto, objasnio je Stojić. Usporedbe radi, europodručje bi trebalo rasti tek 0,7 posto.
Kako do veće konkurentnosti?
Što se konkurentnosti tiče, na tu se temu tijekom Foruma povela posebna rasprava. Na temelju svog iskustva, Krešimir Hlede, direktor hrvatske podružnice njemačke tvrtke Porsche eBike Performance, ne misli da je Hrvatska sa svojom konkurentnošću na začelju Europe. Za primjer je naveo radnu snagu, jer je njima lakše pronaći programere u Hrvatskoj nego u Njemačkoj, u čemu je Hrvatska stoga konkurentnija, a opterećenje rada slično je i u Njemačkoj.
– Imamo svoju konkurentnost, samo ju trebamo znati iskoristiti – rekao je Hlede.
Hrvatska nije konkurentnija od Njemačke, nadovezao se Ante Renić, direktor tvrtke VSB Hrvatska, no napomenuo je da nije niti pravedno uspoređivati se s najvećim ekonomijama Europe.
– Možemo se usporediti s Irskom koja je imala slične probleme kao i Hrvatska. Pokazali su sličan put kojim bi i Hrvatska mogla ići – biti manje birokratiziran, a više business-friendly. Energetski sustav u Hrvatskoj je disfunkcionalan jer sastavnice sustava ne nastupaju unisono niti s istim ciljem te smo preregulirani. To je visoko kapitalna industrija i nije problem nešto platiti, ali veliki je problem da nešto što može trajati šest mjeseci čekamo dvije godine. Najviše se napravilo po pitanju kućnih solara, ali to nije ono što pokreće ekonomiju. Nju pokreće velika ponuda energije na vlastitom području koja nije na udaru makroekonomskih kretanja, kao, primjerice, s fosilnim gorivima. Energija za kućanstva mora biti skuplja, a energija za tvrtke mora biti jeftinija kako bismo bili konkurentniji i to bi u konačnici pomoglo i tim kućanstvima – objasnio je Renić.
Na to je Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke, dodala da su cijene struje za gospodarstva u većini zemalja EU niža nego za kućanstva jer kada kupujete nešto u velikoj količini, cijena je niža.
– Uz sve želje za konkurentnošću, radi se u suštini o poštivanju elementarnih tržišnih odnosa i zakonitosti. Kada se te zakonitosti ignoriraju, onda nastaju razne anomalije – rekla je Dalić.
Institucionalni razvoj ‘sine qua non‘ konkurentnosti
Komentirajući činjenicu da je Hrvatska 18. prema udjelu privatnih investicija u BDP-u od 27 članica EU, Hrvoje Balen, član Uprave Algebre, naglasio je da nam je to velika prilika za napredak.
– Kada se uspoređujemo s ostalim članicama EU, Hrvatska je sada jedna mala županija među više od 500 županija unutar EU i nema razlika između nas. Gledamo kako ćemo privući investicije na igralištu na kojemu se i svi drugi igraju. Konkurentnost je zapravo imati nešto što drugi nemaju ili to ponuditi brže od drugih i moramo gledati u širim okvirima – iznio je svoje mišljenje Balen, uz zaključak da Hrvatska mora biti dovoljno hrabra i reći kakva zemlja želi biti, postaviti jasne ciljeve (poput cilja da do 2030. Hrvatska udvostruči broj ICT stručnjaka) i raditi na njihovom ostvarenju.
Također, ako želimo biti konkurentni, Balen smatra da moramo privući i zadržati ljude, jer bez ljudi nema ni napretka. A Renić pak misli da napretka nema uz stare navike te da tvrtke moraju poticati i ulagati u inovacije.
– Gospodarstvo se mora više liberalizirati i biti brže, a to će ubrzati i razvoj – rekao je Renić.
Dalić je naglasila da za konkurentnost ekonomsko-političke mjere moraju biti horizontalne i dostupne svima.
– Kada se govori o konkurentnosti, fer je razdvojiti što tvrtka sama može učiniti za sebe kako bi bila konkurentna, to je prvi zadatak svakog poslovnog subjekta i njihovih uprava. Drugi stup tog pitanja jest što se povoljno može učiniti u okruženju, ne za konkurentnost jedne tvrtke, nego je to horizontalno pitanje koje su to osobine poduzetničkog okruženja koje su korisne za konkurentnost gospodarstva. Osim tradicionalnih rasprava, poput pitanja poreznog opterećenja, mislim da je institucionalni razvoj, odnosno efikasnost funkcioniranja institucija, primjerice, pravosuđa i državne administracije, jedan sine qua non suvremene konkurentnosti, jer iz toga izlazi i mentalitet, i brzina rješavanja problema i projekata koji utječu na konkurentnost – objasnila je Dalić.
Kako možemo sustići veće i bolje od nas sažeo je Hlede:
– Jedan način jest da imamo fundamentalno bolji proizvod, što mislim da Hrvatska ne može imati. Druga stvar je ubaciti više resursa od drugih, što se isto neće dogoditi u Hrvatskoj. Treća stvar su brzina i fokus te to zahtijeva određenu dozu hrabrosti, vizije, zahtijeva državnu administraciju koju nije strah napraviti grešku ako ide u pravom smjeru i u tome možemo napraviti ozbiljan korak.