Sada već bivša američka veleposlanica u Hrvatskoj Nathalie Reyes zalagala se za to da američki Kongres ratificira sporazum o dvostrukom oporezivanju s Hrvatskom do kraja 2024., odnosno do kraja Bidenova mandata. Međutim, to se nije dogodilo
Dolazak novog-starog predsjednika Donalda Trumpa na čelo SAD-a potaknuo je neka bilateralna pitanja oko kojih se u hrvatskoj poslovnoj zajednici govori već godinama, a to je zasigurno i pitanje ukidanja dvostrukog oporezivanja hrvatskih tvrtki koje prodaju svoje proizvode i usluge na američkom tržištu. Iako je Hrvatska s SAD-om još krajem 2022. godine potpisala Konvenciju o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju porezne utaje u odnosu na poreze na dohodak, koja bi poduzetnicima iz obje države trebala omogućiti lakše i isplativije međusobno poslovanje te potaknuti nove investicije, još se uvijek čeka na ratifikaciju te Konvencije u američkom Kongresu. Tek potom Vlada RH i Hrvatski sabor moraju usvojiti i donijeti Zakon o potvrđivanju Konvencije. No kako će promjena administracije utjecati na cijeli taj proces?
– Vjerujemo da će se ratifikacija uspješno privesti kraju neovisno o promjeni administracije – kaže Doko Jelušić, dodajući i da je samo potpisivanje ugovora bio rezultat suradnje vlada dviju država kroz duže vremensko razdoblje, ‘uključujući i administraciju predsjednika Trumpa u prvom mandatu i snažnog angažmana tadašnjeg veleposlanika SAD-a u Hrvatskoj W. Roberta Kohorsta‘.
Kako je u rujnu prošle godine najavila sada već bivša američka veleposlanica u Hrvatskoj Nathalie Reyes, zalagala se za to da američki Kongres ratificira sporazum o dvostrukom oporezivanju s Hrvatskom do kraja 2024. godine, odnosno do kraja Bidenova mandata. Međutim, to se nije dogodilo. Doko Jelušić, pak, ističe da ‘ratifikacija ugovora ovisi prvenstveno o zakonodavnom procesu u američkom Senatu‘.
– Nastavit ćemo zagovarati što bržu ratifikaciju i istupati prema relevantnim dionicima u SAD-u i u Hrvatskoj kako bi se postupak uspješno okončao – poručuje Doko Jelušić.
Ratifikacija do 2026.?
Na konkretno pitanje kada bi se to moglo dogoditi još nema konkretnog odgovora. Međutim, članovi Udruge hrvatskih softverskih izvoznika CISEx smatraju ‘da bi dolazak Donalda Trumpa mogao ubrzati i donošenje odluke o dvostrukom oporezivanju‘, napominje to Ivan Bešlić, predsjednik CISEx-a, budući da je ta tema na stolu Kongresa već duži niz godina, zajedno s brojnim drugim promjenama i zakonima koje trebaju izglasati.
– On je već u prvim danima svoga mandata pokazao kako je priličan dio njegovog fokusa na biznisu. Stoga vjerujemo da, ako on procjeni da američkoj ekonomiji to može pomoći, a što mi smatramo da može, cijeli će taj set brojnih zakona biti izglasan najkasnije u 2026. godini. Naravno, tvrtke koje su članice CISEx-a htjele bi da se ovaj problem što prije riješi. Već smo čuli mnogo pozitivnih komentara i od nove američke ambasadorice u Hrvatskoj Nicole McGraw i od udruge AmCham koja također prati tu temu. S hrvatske strane sve je napravljeno tako da želimo, nadamo se i vjerujemo da će tema dvostrukog oporezivanja s Hrvatskom biti zatvorena u narednih godinu dana – kaže Bešlić, uz objašnjenje da je ta tema na pauzi zbog internih neslaganja unutar Kongresa između Republikanaca i Demokrata.
– Tek kada se oni dogovore oko cijelog tog seta izmjena, možemo očekivati da će se i jedna od njih odnositi na dvostruko oporezivanje – smatra Bešlić.
Biznis ne trpi sporost
Što se tiče tehnološkog sektora općenito, članovi CISEx-a pozdravljaju Trumpove odluke vezane za tehnologiju koje je donio u prvim danima njegova drugog mandata na čelu SAD-a. Jedna od tih odluka je, primjerice, odgoda zabrane TikToka te ulaganje 500 milijardi dolara u umjetnu inteligenciju kroz projekt Stargate.
– Gledamo to na pozitivan način, prije svega općenito radi biznisa jer biznis ne trpi spore odluke, ali i u kontekstu teme dvostrukog oporezivanja koja je otvorena već više od desetljeća, za koju smatramo da se mogla i ranije zatvoriti. Jednako tako, vidimo da Trump ide u smjeru otvaranja SAD-a prema tehnologiji čime će se stvoriti preduvjet da se brojne tvrtke potencijalno čak i presele u SAD radi jednostavnijeg poslovanja te manjih poreza. Budu li američke tvrtke imale poticaj za razvoj novih softvera i inovacija, one će i dalje trebati outsourceati određene usluge prema tvrtkama članicama CISEx-a, kao što to već godinama rade – dodaje Bešlić, uz zaključak da bi se hrvatska IT industrija ipak, bez obzira na to, trebala prebaciti s modela prodaje radnih sati programera te krenuti raditi na vlastitim inovativnim rješenjima.