Prije gotovo godinu dana Hrvatska je sa Sjedinjenim Američkim Državama potpisala Konvenciju o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju porezne utaje u odnosu na poreze na dohodak, koja bi poduzetnicima iz obje države trebala omogućiti lakše i isplativije međusobno poslovanje te potaknuti nove investicije.
Međutim, već se godinu dana čeka ratifikacija te Konvencije, odnosno njezino stupanje na snagu, za što je s američke strane zadužen Kongres, a s hrvatske strane Vlada i Sabor moraju usvojiti i donijeti Zakon o potvrđivanju Konvencije.
S obzirom na to da je ministar financija Marko Primorac prošle godine potpisao Konvenciju, obratili smo se Ministarstvu financija s pitanjem gdje je ‘zapelo‘ s ratifikacijom i kada bi se ona mogla očekivati.
Nema kašnjenja?
Da bi Konvencija stupila na snagu i počela se primjenjivati, Hrvatska i SAD sada nakon potpisivanja moraju provesti postupak potvrđivanja Konvencije pred svojim parlamentima, kažu iz Porezne uprave.
– Hrvatska strana je započela postupak potvrđivanja Konvencije no, s obzirom da je potrebno da i američka strana provede postupak potvrđivanja, u ovom trenutku ne možemo predvidjeti vrijeme stupanje Konvencije na snagu – kažu u Poreznoj.
No, Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham), ističe da, iako se dugo godina čekalo na otvorenje pregovora, kašnjena još uvijek nema.
Utjecaj na IT, prehrambenu i farmaceutsku industriju
Konkretno, ukidanjem dvostrukog oporezivanja financijski će se rasteretiti poduzeća koja posluju direktno s tvrtkama u SAD-u, hrvatska poduzeća s tvrtkama kćerima u SAD-u, kao i američka poduzeća s tvrtkama kćerima u Hrvatskoj.
– S hrvatske strane posebno će to biti zanimljivo IT sektoru, kao i prehrambenoj te farmaceutskoj industriji. S američke strane će otvoriti prostor za suradnju malim i srednjim poduzećima koja do sada nisu bila zastupljena u Hrvatskoj. Osim smanjenja tereta dvostrukog oporezivanja, sporazum će omogućiti manje administrativno opterećenje i povećati transparentnost poslovanja između dviju zemalja. Osim jasnog utjecaja na intenziviranje gospodarske suradnje, on omogućuje i prijenos znanja što je posebno važno malim i srednjim poduzećima, posebno u IT sektoru. Isto tako, Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja povoljno će utjecati na državljane SAD-a koji rade u Hrvatskoj ili primaju američke mirovine u Hrvatskoj kao i hrvatske građane u SAD-u – dodaje Doko Jelušić.
Na upit koliko hrvatske tvrtke koje posluju na američkom tržištu, pretežito iz IT sektora, trenutno gube novca plaćajući dvostruki porez, budući da Konvencija još uvijek nije ratificirana, Doko Jelušić ističe da ‘takve procjene nisu moguće‘.
– Osim viših troškova oporezivanja, treba uzeti u obzir i one tvrtke koje su od poslovanja s druge strane Atlantika odustale ili koje trenutačno rade preko trećih zemalja uz dodatne administrativne troškove – kaže Doko Jelušić.
‘Zapelo‘ taman prije recesije
Da bi Vlada RH trebala što prije ratificirati Konvenciju naglašava i Dejan Kovač, hrvatski ekonomist te bivši postdoktorand i suradnik na projektima američkog Sveučilišta Princeton.
– Neminovno je da slijedi recesija određenog razmjera – od male tehničke do ogromne svjetske, nijedan scenarij nije isključen jer svi indikatori su posloženi. Ako SAD padne u težu recesiju nije nemoguće da vidimo scenarij iz 2008. godine. Izborna 2024. godina u SAD-u će imati ogroman utjecaj na razvoj događaja. Nikako se ne smije dogoditi domino efekt iz 2008. kada je ministar financija govorio da neće biti recesije, pa smo bili država koja je, osim Grčke koja je bankrotirala, bila najduže u recesiji u cijeloj Europi – dugih šest godina – kaže Kovač.
Podsjeća i na to da su američka ulaganja u Europu u 2022. godini procijenjena na četiri trilijuna dolara, odnosno oko 60 puta više nego cijeli BDP Hrvatske.
– Hrvatska je zadnjih trideset godina totalno podbacila što se tiče direktnih stranih ulaganja, a kad nemate dovoljno kapitala u državi onda vam i ode petsto tisuća radnika. Češka je, na primjer, imala zadnjih trideset godina svake godine tri do četiri puta više stranih direktnih ulaganja, tako da je skoro sustigla Italiju prema BDP-u per capita. Mi smo za to vrijeme čuvali politički povezane lokal patriotske kapitaliste od strane konkurencije i gdje nas je to dovelo? – pita se Kovač.
No čak i ako svijet, odnosno SAD, u dogledno vrijeme zapadne u recesiju, imaju toliki investicijski potencijal da 0.0001 posto direktnog ulaganja znači Hrvatskoj siguran put u recesijskim vremenima.
Sljedeći korak u bilateralnim odnosima
Međutim, iako oni koji evaluiraju Hrvatsku za buduća ulaganja na listi pitanja imaju i postojanje ovakvog sporazuma, s američke strane on nije nenadokandiva prepreka, napominje Doko Jelušić.
– Velike američke firme često dolaze u Hrvatsku preko svojih europskih središnjica, ali postojanje sporazuma svakako olakšava i pojednostavljuje poslovanje te predstavlja jednu važnu brigu manje. Nepostojanje ugovora jest ozbiljna prepreka za američka mala i srednja poduzeća, kao i za hrvatska poduzeća koja posluju ili tek kreću poslovati preko Atlantika.
Vjerujem da je nepostojanje sporazuma mnoge do sada odvratilo od takvog poduhvata. Samo najodvažniji su se za to odlučili uz znatno financijsko opterećenje koje predstavlja dvostruko oporezivanje ili pak kompleksnost poslovanja preko trećih zemalja, najčešće Ujedinjenog Kraljevstva ili Irske. Stupanje sporazuma na snagu i njima će omogućiti jednostavnije, direktno poslovanje uz manje administracije i dodatnih troškova – kaže Doko Jelušić.
To će, nakon ukidanja vize i primjene Global Entry programa za hrvatske državljane, zatvoriti ‘ključna pitanja u bilateralnim odnosima dvaju zemalja‘, zaključuje Doko Jelušić.