Biznis i politika
StoryEditor

Zašto modeli vodstva iz 20. stoljeća ne funkcioniraju u 21. stoljeću?

05. Kolovoz 2022.

Piše: Nataša Ćurić Martinčević, predsjednica Uprave Apsolona

Većina profesionalaca koji su sada u zrelom dobu karijere i imaju priliku voditi i inspirirati druge ljude, na početku svoje karijere su, na edukacijama iz vještina vođenja i upravljanja, slušali hvalospjeve o slavnim CEO-ovima 80-ih i 90-ih, od kojih je vjerojatno najpoznatiji bio Jack Welch. S današnjeg gledišta Jack Welch je bio personifikacija bezobzirnog kapitalizma, fokusiranog isključivo na maksimizaciju dobiti i vremenski horizont tekućeg kvartala, upravo onoga koji nas je doveo do toga da nam je u bliskoj budućnosti ugrožen opstanak uslijed klimatskih promjena te da se u najbogatijim zemljama svijeta bogatstvo sve više gomila u rukama 1 posto populacije.

Prije samo šest do sedam godina, Jack Welch nazivao je zabrinutost zbog klimatskih promjena masovnom neurozom, a Obamin plan za borbu protiv klimatskih promjena blesavim. Jack Welch je bio primjer karizmatičnog vođe koji je imao milijune sljedbenika i ogroman utjecaj na svjetskoj razini. General Electric je u njegovo doba bio rasadnik talenata koji su nastojali kopirati njegov stil vođenja, a na poslovnim školama su s divljenjem proučavali njegov recept za uspjeh u korporativnom svijetu.

Međutim, nakon Jack Welcha se General Electric, nekada najvrjednija kompanija na svijetu, doslovce raspao. A krive predodžbe o tome kakav bi vođa trebao biti, kako bi se trebao ponašati te koja je njegova odgovornost, ispravljamo i danas, kada više nego ikada trebamo drugačiji tip vodstva.

Vođa i sluga

Robert K. Greenleaf je 1970. godine napisao esej 'Vođa koji služi' (The Servant Leader) te stavio zajedno dva pojma koja na prvi pogled nikako ne idu zajedno - vođa i sluga. Trebalo je proći preko trideset godina da bi Jim Collins u svojem velikom istraživanju dokazao vrlo konkretnim brojkama da domena vođa koji služe nisu dobrotvorne organizacije, već da su upravo vođe koji služe oni koji na dugi rok ostvaruju rezultate bolje od prosjeka u korporacijama te za sobom ostavljaju kompanije koje imaju izvrsne temelje, kvalitetan tim i smjernice za daljnji razvoj u budućnosti.

image

Nataša Ćurić Martinčević, predsjednica Uprave Apsolona

foto Sasa Cetkovic
 Jim Collins je takvog lidera nazvao Lider razine 5, za kojeg je karakteristična kombinacija ekstremne osobne skromnosti i snažne profesionalne odlučnosti. Izdvojio je 11 takvih lidera u istraživanih 1,453 Fortune 500 kompanija, a najbolje rezultate je ostvario Darwin Smith, CEO tvrtke Kimberly-Clark. Kimberly-Clark je u dva desetljeća njegova vodstva ostvario kumulativni povrat na dionicu 4.1 puta veći od tržišta. Za usporedbu General Electric je tijekom vladavine Jack Welcha ostvario povrat na ulaganje 2.8 puta veći od tržišnog prosjeka. Kimberly-Clark je i danas uspješna kompanija, preko 30 godina nakon što je Darwin Smith od tamo otišao. General Electric se raspao na dijelove i bori se za opstanak.

Primjer suvremenog lidera koji pokazuje elemente vodstva služenjem je Satya Nadella. Od kada je 2014. preuzeo vodstvo Microsofta, u potpunosti je promijenio kulturu Microsofta, a cijena dionice je više nego 5 puta porasla. Zanimljivo je da je počeo s komunikacijom i cijelom višem managementu prvo podijelio knjigu 'Nenasilna komunikacija'. Svoj stav o komunikaciji sažeo je u izjavi 'Slušaj više, govori manje, budi odlučan kada dođe vrijeme za to'.

Robert K. Greenleaf je izdvojio 10 glavnih karakteristika vođe koji služi: jasna komunikacija cilja i svrhe, slušanje i razumijevanje, povlačenje, prihvaćanje i empatija, intuicija, moć predviđanja/dalekovidnost, svjesnost i percepcija, moć uvjeravanja, konceptualizacija i iscjeljujuća moć. Sve su te karakteristike u sferi onoga što zovemo 'soft skills' i što često zanemarujemo kod promoviranja stručnjaka na upravljačke funkcije. A bez ovih karakteristika nema vođa (lidera) modernog doba. Ono što je dobra vijest je da se lider ne rađa nego postaje te da je ove vještine moguće razvijati.

Biti lider se uči 

Svatko od nas ima u sebi potencijal voditi druge ljude - biti lider - to znači biti u stanju utjecati na grupu ljudi kako bi krenula prema budućem stanju koje je drugačije od sadašnjeg. Ono što je važno kao prvi korak je poznavanje samog sebe i samokontrola, a to su i prve dvije karakteristike emocionalne inteligencije po Danielu Golemanu. Ako ne poznajemo sami sebe, onda ne znamo koje su nam jake, a koje slabe strane, i ne možemo raditi na tome da budemo bolji. Ne znamo li upravljati svojim emocijama, ne možemo voditi druge ljude.

Nakon toga važno je imati jasan cilj i svrhu, te ih znati jasno iskomunicirati. Upravo uslijed loše komunikacije nastaje puno nesporazuma, nepotrebnih sukoba i uzalud potrošenog vremena.

Digitalno doba je uslijed brojnih kanala komunikacije s jedne strane olakšalo komunikaciju, a s druge strane povećalo kompleksnost komunikacije. Imamo mogućnost sastanka uživo ili online, e-maila, instant poruka poput Slacka, Whatsupa, Skypea i sličnih, ili telefonskog poziva. Emocionalno inteligentan lider zna odabrati koji je kanal najdjelotvorniji.

U Apsolonu veliku pozornost pridajemo konstruktivnoj komunikaciji - do te mjere da su naši zaposlenici izdvojili konstruktivnost kao jednu od šest naših vrijednosti i da imamo interne smjernice koji kanal komunikacije koristiti za koji tip komunikacije. 

Današnje doba, u kojem smo suočeni s izazovom i prilikom koju daje zelena tranzicija, u kojem se ponovno spominju prijetnje nuklearnim ratom, u kojem raste nejednakost u raspodjeli bogatstva i u kojem iz jednog šoka ulazimo odmah u drugi, zahtijeva više vođa koji služe, odnosno imaju razvijene karakteristike koje je u svojem eseju istaknuo Greenleaf. Oni sagledavaju situaciju cjelovito i nose binokularne naočale, te jasno komuniciraju cilj i svrhu. Spremni su žrtvovati kratkoročne koristi radi dugoročnih ciljeva, poduzeti nepopularne mjere, podrediti vlastite ciljeve ciljevima organizacije koje vode te su umjetnici u balansiranju između interesa različitih dionika - dioničara, zaposlenika, klijenata, države.

Važno je naglasiti da vođa koji služi ne podrazumijeva nekoga tko podilazi ljudima, tko je servilan (iako je korijen riječi isti) i tko izbjegava nepopularne mjere. Upravo suprotno - često će ono što kratkoročno žrtvuje biti vlastita popularnost.

10. kolovoz 2022 20:31