Pašalić: Vlada novim zakonom ruši vlastiti strateški projekt

Novi Zakon o prostornom uređenju stvorit će neke apsurde, dovodeći u pitanje investicije koje je sama Vlada ranije proglasila strateškima. Tako smatra Franjo Pašalić, investitor u energetiku, brodograditelj i vlasnik marina Frapa u Rogoznici i Dubrovniku, koji se u srijedu oglasio priopćenjem o odnosu Šibensko-kninske županije prema njegovu projektu Medine te o izmjenama Zakona o prostornom uređenju.

Pašalić kaže kako izmjene Zakona dovode u pitanje investiciju vrijednu 300 milijuna eura, a koja je uskoro trebala krenuti u realizaciju. Da stvar bude bizarnija, upravo je Vlada Republike Hrvatske taj isti Pašalićev projekt prije nekoliko godina označila strateškim. Podsjetimo, investitori u luksuzni turizam u Hrvatskoj oštro su reagirali na prijedlog izmjena Zakona o prostornom uređenju koji predviđa zabranu etažiranja unutar turističkih zona.

Nepovoljni za ulaganje

Prema njihovu mišljenju, takva bi odluka u potpunosti onemogućila dosadašnji model financiranja velikih turističkih projekata jer bi investitori izgubili mogućnost prodaje pojedinačnih vila, apartmana ili rezidencijalnih jedinica – što je u praksi bio ključni mehanizam zatvaranja investicijskih konstrukcija. Ističu kako bi usvajanje zakona u ovakvom obliku Hrvatsku učinilo jednom od najnepovoljnijih zemalja za ulaganja u luksuzni turizam, osobito u usporedbi s drugim mediteranskim destinacijama gdje je etažiranje turističkih kompleksa dopušteno i zakonski uređeno.

Dodatni problem vide u pravnoj koliziji jer se etažiranje primarno uređuje Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, pa bi ograničenja unutar Zakona o prostornom uređenju stvorila pravnu nesigurnost. Investitori upozoravaju da bi takva regulacija mogla dovesti do odustajanja od više milijardi eura vrijednih projekata, usporavanja razvoja luksuznog turizma i gubitka brojnih radnih mjesta.

U Rogoznici je, dakle, uskoro trebao niknuti Pašalićev projekt Medine, vrijedan 300 milijuna eura – najveći i najluksuzniji resort u Hrvatskoj, koji, kako kaže Pašalić, već ima potpisan predugovor o franšiziranju s najprestižnijim hotelskim brendom na svijetu. Resort Medine ukupnog kapaciteta od 1100 kreveta prostire se na površini od 12 hektara i obalnoj liniji dugoj 470 metara, uključujući i 1,2 hektara plaže u koncesiji.

Pašalić kaže kako nije ni slutio da će doslovno svakog dana nailaziti na 'birokratske taštine, bezakonje i ucjene'. - I k tome još svjedočiti prijedlogu novog zakona koji bi uništio suštinu hrvatskog luksuznog turizma na kojeg se naši vlastodršci uporno pozivaju - kaže Franjo Pašalić.

Još uvijek čeka dozvole

Prvo je iznio iskustva sa Šibensko-kninskom županijom. - Kad smo krenuli u projekt, izrađivao se i UPU (urbanistički plan uređenja) za Medine kojim se vrlo detaljno ulazilo u prostor i definiralo ga. Prilikom izrade tog dokumenta bilo je vrlo jasno navedeno da za projekt nije potrebno raditi studiju o utjecaju na okoliš, međutim u trenutku podnošenja zahtjeva za lokacijsku dozvolu taj se stav naglo i neobjašnjivo promijenio. Izgubili smo doslovno dvije godine na dopisivanje sa županijom i na kraju ipak prionuli izradi studije i njenom trošku, Izrađivala se više od pola godine i naposljetku je službeno dokazala da je naš projekt održiv i u skladu sa svim ekološkim standardima. Studija je završena prije punih šest mjeseci, a županija još uvijek nije odradila svoj dio posla kako bi stvar dalje otišla u javnu raspravu, što je preduvjet za ishođenje lokacijske dozvole i početak gradnje -- upozorava Pašalić, podsjetivši još jednom da je upravo Vlada označila projekt Medine strateškim, što u formalnom smislu jamči ubrzanje administracije i maksimalnu 'centralizaciju' donošenja odluka.

Medine resort ukupnog kapaciteta od 1100 kreveta prostire se na površini od 12 hektara i obalnoj liniji dugoj 470 metara

O ovim navodima Lider je zatražio odgovor župana Šbensko-kninske županije Paška Rakića. Kad pristigne, objavit ćemo ga.

Franjo Pašalić kaže kako je više puta kontaktirao županiju i na inzistiranje primili su ga na sastanak na kojem opet ništa nije konkretizirano. - Pitam se tko će biti odgovoran za nastalu štetu uzrokovanu gomilanjem troškova. Svakim danom gubimo više desetaka tisuća eura zato što netko ne želi raditi svoj posao. Ovim putem pitam sve javno – u čemu je problem? Mi ne tražimo privilegije, tražimo poštivanje zakona i razumnih rokova. Donositelji odluka trebaju biti svjesni da svakim danom raste cijena materijala i radne snage te da zbog kašnjenja multipliciraju trošak - dodaje Pašalić.

Govoreći o spomenutom etažiranju i prijedlogu novog zakona, Pašalić kaže kako uopće nije riječ o 'zaštiti od apartmanizacije' što je postala populistička sintagma koja štiti interese određenih turističkih dionika, jer se ta zaštita provodi na drugačiji način. - UPU koji je izrađen za Medine vrlo jasno i eksplicitno definira mogućnost etažiranja, a to je i pravno potvrdila Vlada označivši naš projekt strateškim. Sada ispada da je cijeli projekt pred blokadom zbog toga što bi se etažiranje u turističkim zonama onemogućilo. To je lakrdija i presedan! Novi zakon uopće ne definira u kakvom bi statusu bili projekti koji su kao takvi već započeti. Pun je pravnih praznina i nelogičnosti koje impliciraju da ga je skrojila neka lobistička skupina - tvrdi Pašalić.

Tko stoji iza zakona?

Prema njegovu mišljenju, čak i ako se etažiranje dozvoli projektima koji imaju UPU, opet ta odredba ostaje previše apstraktna, ekstenzivna i nedovoljno konkretizirana. Ostaje onda pitanje zašto je Vlada, primjerice, kampovima u izmjenama istog zakona dala rok prilagodbe na novo zakonodavstvo od deset godina, a teoretski hotelijer koji želi početi ulagati na proljeće iduće godine neće moći etažirati projekt. - To se može shvatiti kao pogodovanje - smatra Pašalić.

On tvrdi da svi znaju tko stoji iza izmjena zakona, ali o tome radije ne govore. - Cijela investitorska i turistička scena mjesecima bruji o tome tko stoji iza novog zakona. Naravno da nije riječ o zaštiti obale od apartmanizacije, jer naši ministri itekako dobro znaju da nije isto imati nešto što se formalno, u smislu zakona, zove apartman u sklopu resorta s pet zvjezdica ili imati apartman u bespravno sagrađenoj kući bez fasade. To je floskula kojom se skupljaju politički poeni od naroda koji ne može razumjeti pravnu kompleksnost! Svi znaju da je prijedlog izmjena zakona krenuo od onih igrača koji ne žele dopustiti konkurenciji širenje i investiranje u rezidencijalnom smislu. Nije teško detektirati koji su to igrači i tko se od investitora u turizam ovdje nije jedini pobunio. Mislim da javnost treba znati tko stoji iza svega, jer bi bilo loše za demokraciju i društvo u cjelini da donosimo zakone koji pogoduju partikularnim grupama - kaže Pašalić.

Ako se uvjeti ne promijene, kaže investitor, bit će prisiljen obustaviti projekt Medine. - Svoje investicije povući će apsolutno svi hrvatski investitori u ovom trenutku. Jer ovo nije normalna klima za investiranje. Je li moguće da je Hrvatska jedina država na Mediteranu koja bi otišla u ovakvo zakonodavstvo? Novac će otići u druge zemlje. Trenutačno investitori kroz nekoliko godina u Hrvatsku namjeravaju uložiti oko pet milijardi eura i zaposliti više od tri tisuće ljudi. S novim zakonom sve bi nestalo u trenu - objašnjava Pašalić.

On tvrdi da hrvatski turizam već desetljećima stagnira zbog zastarjelog socijalističkog koncepta koji privilegira privatni smještaj nauštrb hotelskog i resort turizma.

Preduvjet razvoja turizma

- Danas čak 80 posto kapaciteta čini privatni smještaj, dok hoteli i resorti nose glavni teret ulaganja, regulacije i održivosti. Umjesto poticanja planskog i odgovornog razvoja, sustav i dalje nagrađuje improvizaciju, birokraciju i bespravnu gradnju. Primjer projekta Medine u Rogoznici pokazuje da domaći investitori mogu graditi održive, energetski neovisne i globalno konkurentne resorte, ali im se administrativno onemogućava rad. Hrvatska bi napokon trebala shvatiti da red, kvaliteta i dugoročna održivost nisu prijetnja, nego preduvjet razvoja turizma nove generacije. Vrijeme je za strateški zaokret u hrvatskom turizmu – s masovnog, niskobudžetnog modela prema visokoj kvaliteti, održivosti i domaćem poduzetništvu - smatra Pašalić.

Dodatni argument u korsit luksuznog turizma je i podatak da turisti u privatnom smještaju troše 15 do 20 eura dnevno, a gosti luksuznih resorta troše od 150 do 300 eura.