Pad imovine u privatnom kapitalu uz nelikvidna ulaganja i visoke kamate stvara pritisak na fondove i investitore diljem svijeta
Ukupna imovina pod upravljanjem u sektoru privatnog kapitala pala je 2024. godine prvi put u nekoliko desetljeća, dok se investitori povlače iz sektora zbog golemih iznosa uloženih u nelikvidne pozicije koje se ne mogu prodati, piše FT. Prema izvješću konzultantske kuće Bain & Co., investicijski fondovi u sektoru privatnog kapitala upravljali su s 4,7 bilijuna dolara u imovini u lipnju prošle godine, što predstavlja pad od 2 posto u odnosu na 2023. godinu.
Ovo je prvi takav pad od 2005. godine, kada je Bain & Co. započeo praćenje industrije.
Čak i tijekom financijske krize 2008. godine, privatni kapital bilježio je skroman rast, što dodatno naglašava ozbiljnost današnjih problema. Buyout fondovi, ključni segment privatnog kapitala koji se specijalizira za preuzimanja tvrtki, sada su suočeni s rastućim izazovima u izlasku iz ulaganja i isplati kapitala investitorima.
Zašto dolazi do pada
Kako napominju iz Baina, nelikvidna imovina i zastoj u prodaji investicija dovodi naravno do pada tržišta. Naime, mnogi fondovi još uvijek držat ogromne iznose u ulaganjima koja se ne mogu prodati – procjenjuje se da ta nelikvidna imovina vrijedi oko 3 bilijuna dolara. To znači da fondovi ne mogu vratiti kapital investitorima, što smanjuje njihovu sposobnost prikupljanja novih sredstava.
Također Federalne rezerve (FED) i Europska središnja banka (ECB) povećale su kamatne stope kako bi obuzdale inflaciju, što je znatno otežalo financiranje novih preuzimanja. Buyout fondovi tradicionalno koriste dugoročne kredite kako bi financirali svoje akvizicije, ali skuplji kapital znači manju profitabilnost investicija.
Uz navedeno, tu je i pritisak na institucionalne investitore. Veliki mirovinski fondovi i zaklade, koji su među najvećim ulagačima u privatni kapital, smanjuju svoja ulaganja jer ne dobivaju povrate kapitala koji su planirali. Prema Bain & Co., isplate iz privatnog kapitala pale su na najnižu razinu u više od deset godina, dosegnuvši samo 11 posto ukupne neto vrijednosti imovine.
Te na kraju, dodaju kako su u 2024. godini fondovi privatnog kapitala privukli samo 401 milijardu dolara novih ulaganja, što je 23 posto manje nego prethodne godine. Ovo je najlošiji rezultat od 2020. godine. U isto vrijeme, fondovi su prodali 468 milijardi dolara imovine, ali nisu uspjeli nadoknaditi odljev kapitala.
Reakcija fondova
Izvješću konzultantske kuće Bain & Co. Dalje navodi kako fondovi sve češće koriste sekundarne transakcije, gdje prodaju dijelove portfelja drugim fondovima kako bi oslobodili kapital. Ovo je privremeno rješenje koje može smanjiti pritisak, ali ne rješava osnovni problem nelikvidnosti. Također, tradicionalna upravljačka naknada od 2 posto više nije održiva, jer sve više institucionalnih investitora koristi co-investment strategije kako bi ulagali bez plaćanja visokih naknada. Fondovi poput Blackstonea i Apollo Globala sve više ulažu u tzv. ‘evergreen‘ fondove s nižim naknadama kako bi privukli investitore.
Dugoročne posljedice
Hugh MacArthur, predsjednik globalne prakse privatnog kapitala u Bain & Co., upozorava da se pritisci na industriju neće brzo smanjiti.
- Neće sve biti bolje već 2025. godine. Ovo je problem koji će trajati tri do četiri godine - izjavio je.
U dugom roku, industrija privatnog kapitala može proći kroz redefiniranje strategija ulaganja. To znači fokus na manje i fleksibilnije investicije, veću suradnju s institucionalnim investitorima kroz izravna ulaganja te smanjenje oslanjanja na financijsku polugu u akvizicijama.
Ovaj pad industrije u konačnici označava kraj razdoblja gotovo neprekidnog rasta. Visoke kamatne stope, problemi s nelikvidnim ulaganjima i smanjen interes investitora doveli su do toga da sektor prolazi kroz najteže razdoblje u posljednjih dvadeset godina. Iako je privatni kapital i dalje ključan dio globalnog financijskog sustava, jasno je da će fondovi u nadolazećim godinama morati redefinirati svoje strategije i pronaći nove načine za osiguranje povrata investitorima.