Za upravitelje imovine i mirovinske fondove, 2022. godina bila je vrlo teška, druga najgora godina u povijesti, nakon 2008. godine. Sve su imovinske klase, uz dioničke i obvezničke indekse pale, a porasle cijene svih instrumenata u koje su upravitelji mogli ulagati. Negativni prinosi pojavili su se usred rastuće inflacije, geopolitičkih tenzija, problema s opskrbom i straha od moguće recesije.
Zajedničko ovim šokovima je da su podigli inflaciju iznad očekivanja i istovremeno smanjili realni rast. Odgovor centralnih banaka na globalnoj razini bio je zaokret od ultra ekspanzivne prema vrlo restriktivnoj monetarnoj politici. Monetarno stezanje tijekom 2022. godine bilo je izuzetno dinamično, kako po veličini stezanja tako i po broju obuhvaćenih ekonomija.
Padali su indeksi
Monetarne politike centralnih banaka dostavile su jedan od povijesno najbržih i najsinkroniziranijih ciklusa stezanja monetarne politike. Snažan pomak u očekivanju ECB-ovog i FED-ovog podizanja kamatnih stopa u 2022. godini doveo je do najvećeg porasta prinosa do dospijeća na obveznice još od 1980. godina, a time i značajnog pada njihovih cijena.
Posljedično, globalni indeks obvezničkih tržišta Bloomberg Barclays Global Agregate Bond Index ostvario je pad vrijednosti od -16,25 posto. Prinos do dospijeća na njemačku državnu desetogodišnju obveznicu fluktuirao je tijekom 2022. godine u širokom rasponu od minimalnih -0,08 posto do +2,54 posto. Američka državna desetogodišnja obveznica godinu je započela s prinosom do dospijeća od 2,9 posto da bi svoj maksimum ostvarila u listopadu na razinama od 4,2 posto, saznajemo od izvora bliskih mirovinskim fondovima.
Indeks svjetskog dioničkog tržišta MSCI World pao je za -19,46 posto, indeks dioničkog tržišta u SAD-u S&P 500 za -19,44 posto, dok je indeks europskog dioničkog tržišta STOXX Europe 600 2022. godinu završio s padom od -12,89 posto. Hrvatski OMF-ovi kategorije A su na kraju 2022. godine na inozemnim tržištima imali uloženo oko 29,1 posto neto imovine, dok su fondovi kategorije B imali uloženo oko 23,5 posto neto imovine.
Utjecaj uvođenja eura
Uvođenje eura kao nacionalne valute imalo je stabilizirajući efekt jer su tom odlukom praktički nestali ‘eventualni deprecijacijski pritisci na kunu‘ koji su karakteristični u okruženju kakvo je bilo tijekom cijele prošle godine. Fiskalna disciplina i nagli ekonomski oporavak nakon pandemije zajedno s uvođenjem eura i ulaskom u Schengen, kao budućim faktorima stabilnosti, rezultirali su značajnim poboljšanjem kreditnog rejtinga Hrvatske i to upravo u trenucima najveće neizvjesnosti i kolebljivosti na tržištima.
- Time je u značajnoj mjeri ublažen rast premije na rizik u takvom tržišnom okruženju, a posebice u usporedbi s nekim drugim zemljama u okruženju. Navedeno ima značajan utjecaj na obvezne mirovinske fondove u pogledu smanjenja valutnog i kreditnog rizika. Osim toga, obzirom da se u kontekstu limita valutne usklađenosti sada euro promatra kao domaća valuta, tj. valuta u kojoj se namiruju obveze obveznih mirovinskih fondova, dodatno se povećala mogućnost ulaganja u instrumente koji se namiruju u euro valuti - rekli su anonimni izvori.
Očekivanja od 2023. godine
Dionička tržišta globalno su imala dobar početak godine te su bilježila rast cijena, a na to je utjecalo nekoliko čimbenika. Energetska kriza u Europi se smirila uslijed blažeg vremena čime se smanjio i rizik dublje recesije. Otvaranje kineskog gospodarstva, odnosno završetak nulte COVID politike prije očekivanja, povećalo je projekcije globalnog rasta, a makroekonomski pokazatelji u SAD-u i Europi i dalje su dobri.
Obveznička tržišta su na ove vijesti reagirala rastom prinosa, odnosno padom cijena te su američke i europske desetogodišnje obveznice prešle razine od četiri posto i 2,7 posto. Na navedeno su utjecala imale centralne banke koje su nastavile ciklus dizanja kamatnih stopa uslijed snažnih makroekonomskih pokazatelja te inflacije je koja unatoč usporavanju i dalje puno viša od ciljanih dva posto. Trend rasta prinosa obveznica nastavio se i početkom ožujka, pri čemu se najavilo daljnje dizanje referentnih stopa centralnih banaka te zadržavanje na višim razinama tijekom duljeg vremenskog razdoblja.
Podsjećamo da je u drugoj polovici ožujka uslijedio šok na tržištima uslijed vijesti o problemima nekoliko regionalnih banaka u SAD-u, a naknadno i problemima Credit Suiss banke. U SAD-u su uloženi značajni napori i mjere kako bi se održalo povjerenje u bankarski sustav. Centralne banke su nastavile dizati kamatne stope, međutim potencijalni utjecaji na gospodarstva nakon ovih događanja još su neizvjesna, smatraju anonimni izvori.
- Također se aktualizirala i mogućnost ranijeg spuštanja kamatnih stopa. Reakcija na recentna događanja je bila osobito snažna na tržištima obveznica. Potražnja za obveznicama kao sigurnijim klasama imovine se intenzivirala te došlo do pada prinosa tj. rasta cijena. Inozemna dionička tržišta su se na ove vijesti u ožujku korigirala te su od početka godine američki indeks S&P500 i europski STOXX Europe 600 ostvarili povrate nešto niže od tri posto, dok su hrvatsko i slovensko tržište pokazale otpornost te su od početka godine ostvarila rast od 12 posto i 13 posto - rekli su izvori bliski mirovinskim fondovima.
Mirovinski fondovi bi željeli ulagati u nekretnine
Lani su sve klase imovine pale, pa tako i dionički i obveznički indeksi, pa su i obvezni mirovinski fondovi (OMF) u Hrvatskoj zabilježili negativne prinose za svoje članove. Prinosi Mirexa imali su negativan predznak u sve tri kategorije - kategorija A je prosječno pala za 4,12 posto, kategorija B 5,04 posto, a kategorija C 5,25 posto, prenosi Hina.
Inače, prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), neto imovina obveznih mirovinskih fondova na kraju 2022. iznosila je 132,2 milijarde kuna, što je manje za 809,8 milijuna kuna ili 0,6 posto u odnosu na kraj 2021. godine.
No, prosječni prinosi od početka rada fondova su i dalje "dobri", kao i na početku ove godine, no, s obzirom na i dalje prisutne rizike, poput inflacije i potencijalne recesije, nitko ne može jamčiti da će se taj trend u ovoj godini i nastaviti.
Procjena je da je prosječan član kategorije B od 2002. godine, uz prosječnu hrvatsku plaću tijekom tog razdoblja, dosad uplatio 96.533 kune, a da na kraju 2022. godine na računu ima 150.165 kuna.
Dakle, zarada za člana koji je od početka bio u sustavu je 53.632 kune, stoga, nitko tko je od početka član nije u minusu, istaknuo je izvor, koji dodaje da manje može imati samo netko tko je u drugi stup ušao lani, no da nitko tko je barem pet godina u sustavu nema manje nego što je uplatio.
Prema posljednjim podacima, od 100 ljudi 70 ih se u potpunosti vrati u prvi stup, što znači da trenutno oko 30 posto ljudi bira kombiniranu mirovinu.
No, iako to može zvučati malo, ocjena je da će drugi stup u punoj mjeri pokazati svoje prednosti za one članove koji u njemu provedu cijeli radni vijek, dakle 40 godina, i u tom slučaju do 80 posto ljudi će imati veću mirovinu.
Drugi stup, u koji se uplaćuje pet posto doprinosa, osmišljen je kao dugoročna priča, a u početku je ideja bila da se taj postotak doprinosa diže. Ako javne financije budu stabilne i javni dug bude padao, tada se taj prostor i otvara, ocjenjuje izvor, koji dodaje i da je prvi stup mirovinske štednje potreban te da prvi i drugi stup nisu konkurencija, već su komplementarni.
Fondovi bi i u budućnosti u većoj mjeri željeli ulagati u nekretnine, kao što su poslovni prostori i logistički centri, no za sada ne i u stanogradnju odnosno stanove za najam, za što je preduvjet bolja uređenost sustava, kaže Hinin izvor.