Svakidašnje prednosti i rizici digitalnog upravljanja financijama

Više od dva milijuna korisnika upotrebljava neku od 111 digitalnih usluga hrvatske države, izjavio je nedavno ministar pravosuđa i uprave Damir Habijan u televizijskoj emisiji govoreći o digitalizaciji javne uprave i najavio da će do 2030. sve javne usluge biti u elektroničkom obliku. Primjerice, korisnici zasad digitalno komuniciraju s Poreznom upravom, mirovinskim osiguranjem, otvaraju tvrtke, dobivaju dokumente, prijavljuju patente, plaćaju račune…

– Iako je država već znatno unaprijedila digitalnu infrastrukturu, prostora za nove inicijative i dalje ima. Od postojećih institucionalnih usluga posebno bih istaknuo one koje poduzetnicima olakšavaju svakodnevno poslovanje, primjerice mogućnost elektroničkog slanja računa ili potporu poreznim obvezama. Osim državnih rješenja, tu je širok spektar aplikacija koje su nastale u privatnom sektoru. TIS Grupa već desetljećima razvija upravo takve proizvode. Praksa je pokazala da su poduzetnicima najkorisnija rješenja povezana s automatizacijom poslovnih procesa, analizom i planiranjem poslovanja. Budući da je naša osnovna djelatnost financijska industrija, posebno bih istaknuo paletu proizvoda koji olakšavaju primjenu standarda EU-a za brže i lakše obavljanje platnog prometa, upravljanje novčanim tokom i naplatom, automatizaciju integriranja s poslovnim okružjem, digitalni onboarding klijenata te korištenje naprednih AI alata u poslovanju – kaže zamjenik direktora TIS Grupe Vjekoslav Martinčić.

Dobra vijest... i ona druga

Dodaje da prednosti digitalnog upravljanja financijama uključuju veću učinkovitost uz brži pristup podacima, automatizaciju poslovnih procesa opetovanih zadataka te bolje upravljanje novčanim tokom i naplatom.

– Digitalna rješenja zahvaljujući naprednim AI alatima za optimizaciju i unaprjeđenje poslovanja poduzetnicima omogućuju donošenje informiranih odluka uz manji administrativni teret. Rizici pak uključuju sigurnosne prijetnje. Dobra je vijest da se takve prijetnje redovitom brigom o sustavu i procesima te edukacijom korisnika ipak umanjuju – navodi Martinčić i dodaje da je najviše prijevara u e-financijama izravno povezano s nedovoljnom informiranošću korisnika.

Zato najčešći problemi nastaju korištenjem manje poznatih aspekata digitalnoga financijskog poslovanja ili lažnim predstavljanjem sudionika u financijskim transakcijama.

– Prevencija prijevara temelji se na nekoliko ključnih koraka. Prije svega, važno je provjeravati vjerodostojnost sudionika i točnost informacija kojima se barata. Financijska industrija u tom smislu kontinuirano razvija i unaprjeđuje sofisticirane alate poput upravljanja digitalnim identitetom i pametnih rješenja temeljenih na umjetnoj inteligenciji. Osim tehnoloških mjera, sve više pozornosti pridaje se edukaciji korisnika – ističe Martinčić.

Posve usklađeno

Prema riječima konzultanta Vedrana Antoljaka, partnera u Best Advisoryju, sve više poduzetnika u Hrvatskoj koristi se integriranim rješenjima koja kombiniraju fakturiranje, knjigovodstvo i praćenje troškova. Ta rješenja omogućavaju i izravnu povezanost s bankama, državnim tijelima i računovodstvenim servisima.

– Jedan od konkretnih primjera koji se već počeo šire primjenjivati u Hrvatskoj jest sustav mojeRačun. Ta platforma omogućuje digitalno izdavanje i zaprimanje računa, što znatno skraćuje vrijeme obrade, smanjuje potrebu za papirologijom i minimizira prostor za pogreške. Važno je naglasiti da je sustav potpuno usklađen s hrvatskim zakonodavstvom, uključujući obvezu e-računa u javnim nabavama, što mnogim poduzetnicima rješava administrativne izazove bez dodatnog angažmana – objašnjava Antoljak i dodaje da, osim računima, poduzetnici digitalnim i AI alatima sve više upravljaju gotovinskim tokom, planiranjem obveza, izradom izvještaja, ali i komunikacijom s klijentima, praćenjem ponuda i statusom naplate.

– Suvremeni sustavi često integriraju sve to unutar jedne aplikacije ili platforme, što uklanja potrebu za korištenjem više različitih rješenja. Danas i najmanja tvrtka može upravljati financijama s razinom preciznosti i transparentnosti kakva je do prije desetak godina bila rezervirana za korporacije – tvrdi Antoljak.

Prema njegovim riječima, jedan od dobrih primjera iz prakse uvođenje je sustava u oblaku (engl. cloud) za financijsku analitiku u srednje veliku proizvodnu tvrtku koja je upotrebljavala softver za izradu dinamičnih financijskih projekcija. Umjesto da se planovi izrađuju u Excelu, bez povezivanja s aktualnim podacima iz prodaje i nabave, novo digitalno rješenje omogućilo je automatsko povlačenje podataka iz različitih odjela, što je znatno ubrzalo planiranje i smanjilo mogućnost pogrešaka. U kontekstu poslovanja u Hrvatskoj, u kojoj se mnoge tvrtke bore s likvidnošću, takva razina predviđanja i upravljanja ključna je prednost – ističe Antoljak.

Naglašava također kako digitalizacija financija nosi i neke rizike, ponaprije sigurnosni. Korištenje internetskih alata bez odgovarajuće zaštite može izložiti poslovne podatke neovlaštenom pristupu.

– Ne odabere li se alat u skladu s veličinom, složenošću i specifičnostima poslovanja, digitalizacija može donijeti više konfuzije nego koristi. Neke tvrtke prebrzo uskoče u kompleksna rješenja koja nadilaze njihove stvarne potrebe i operativne kapacitete – navodi Antoljak i dodaje da unatoč tim izazovima iskustvo pokazuje kako su poduzetnici koji su uložili vrijeme u edukaciju, promišljen odabir softvera i dobru primjenu brzo ostvarili mjerljivu korist.

Tipične prijetnje

Glavni rizici digitalnog upravljanja financijama kibernetičke su prijetnje poput krađe identiteta i prijevara, što može izazvati ozbiljne financijske gubitke.

– U digitalnom okružju financijske prijevare postaju sve sofisticiranije, a varalice primjenjuju različite metode kako bi iskoristili povjerenje korisnika – poručuju iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa).

Prema Hanfinu 'Vodiču o financijskim prijevarama', najčešće su lažne investicijske platforme i neregulirani brokeri, phishing i socijalni inženjering, manipulacija uz pomoć 'mentora' i boiler roomova te prijevare povezane s kriptoimovinom. Varalice često nude ulaganja na mrežne platforme koje obećavaju visoke i brze prinose. Ključni su znakovi upozorenja nerealna obećanja o zaradi, pritisak da se donese brza odluka, ograničeno vrijeme za ulaganje, tvrtke registrirane u zemljama s labavom regulacijom poput Svetog Vincenta i Grenadina ili Maršalovih Otoka. Također, varalice upotrebljavaju lažne e-poruke, SMS-ove ili pozive kako bi prikupili osobne podatke, lažno se predstavljaju kao službene osobe, financijski savjetnici ili mentori koji nude pomoć pri ulaganju.

Komunikacija je ograničena i ostvaruje se isključivo telefonski, bez pisanih tragova. Posrijedi su boiler roomovi, organizacije koje agresivno reklamiraju sumnjive investicijske proizvode. Često je na udaru i kriptoimovina zbog anonimnosti i složenosti, lažne kriptoplatforme nude ulaganja u kriptovalute s obećanjima o velikim povratima. Događaju se i rug-pull prijevare tako što investitori ulažu u novi kriptoprojekt koji se iznenada povuče, ostavljajući ih bez novca. Na tržištu kapitala i na kriptotržištu sve je više i tzv. romantičnih prijevara na društvenim mrežama i stranicama za upoznavanje, pri kojima varalice razvijaju emocionalnu povezanost sa žrtvama i onda ih nagovaraju na ulaganje na navodno uspješne platforme za trgovanje, no novac, naravno, odlazi na njihov račun.