Donedavni menadžer slovenske elektroprivrede Robert Golob osnovao je stranku i pobijedio Janeza Janšu. U Hrvatskoj već 22 godine nijedan ozbiljniji gospodarstvenik nije uspio probiti politički ‘stakleni strop‘
Teško je sjetiti se da je ikad u hrvatskoj javnosti riječ 'menadžer' bila korištena u pozitivnom kontekstu kao proteklog vikenda. Razlog je bila velika pobjeda Roberta Goloba i njegove novoosnovane stranke Pokret slobode nad Janezom Janšom i njegovim SDS-om na parlamentarnim izborima u Sloveniji. Naglasak je bio na tome da je menadžer Golob (16 godina je bio na čelu slovenske elektroprivredne tvrtke GEN-I) pobijedio političara Janšu.
Kad se u slovensku priču unese i detalj da je Janša lani smijenio Goloba, pa se ovaj naljutio, početkom godine osnovao stranku i sada pobijedio dojučerašnjeg poslodavca, moguće je razumjeti pozitivno stajalište iznenađujuće velikog dijela hrvatske javnosti prema 'menadžeru Golobu'.
Naravno, odmah se postavlja pitanje bi li u Hrvatskoj bilo moguće da neki menadžer/poduzetnik osnuje stranku i pobijedi na izborima. A drugo pitanje je mogu li biznismeni (bilo da su poduzetnici bilo samo menadžeri) opstati i uspjeti na hrvatskoj političkoj sceni kao članovi postojećih stranaka.
Tuđmanova četiri menadžera
Prije negoli se dođe do stranaka koje su u Hrvatskoj osnivali poslovnjaci, bilo bi dobro vidjeti kako smo od osamostaljenja Hrvatske stajali kad je riječ o premijerima. Od 12 dosadašnjih premijera, petorica su imali menadžersko iskustvo. Franjo Gregurić, premijer Vlade nacionalnog jedinstva (1992. – 1993.) u socijalizmu je bio uspješan direktor u velikom vanjskotrgovinskom poduzeću Astri. Njegov nasljednik u Banskim dvorima Hrvoje Šarinić u Francuskoj se bavio građevinarstvom. Sljedeći je bio Nikica Valentić s iskustvom gradnje stanova u socijalizmu i vođenja Ine na početku tranzicije. A Zlatko Mateša je bio menadžer u Ina Trgovini.
Sva četvorica spomenutih bili su premijeri u vrijeme polupredsjedničkog sustava Franje Tuđmana. Nakon Tuđmanove smrti i ukidanja velikih ovlasti predsjednika države, premijerska mjesta redom su uzimali predsjednici pobjedničkih stranaka, bez menadžerskih iskustava iz gospodarstva. Iznimka je epizoda iz 2016. kad je devet mjeseci prvi čovjek vlade bio srednjorangirani menadžer Teve, stručnjak za računovodstvo Tihomir Orešković. U igri je bio i povratak Nikice Valentića, ali tadašnjem predsjedniku HDZ-a Tomislavu Karamarku zahtjevi o 50-ak stručnjaka u vladi prema Valentićevom izboru nisu bili prihvatljivi.
Uglavnom, uz iznimku epizode s premijerom 'građevinom', može se reći da je premijersko mjesto za menadžere u Hrvatskoj nedostupno od 2000. godine. Političke stranke stvorile su 'stakleni strop' za napredovanje bilo koga s iskustvom menadžeriranja u gospodarstvu. Kod HDZ-a primjer odbacivanja je poduzetnik Ivan Domagoj Milošević (HDZ), a kod SDP-a iskusni i u Podravci dokazani menadžer Zvonimir Mršić.
Gabrić, Čačić i Radić
Ako su vodstva zabranila napredovanje biznismena u postojećim strankama, alternativa je osnivanje novih stranaka. Tu imamo dva primjera. Uoči izbora za europski parlament 2014. oftalmolog i utemeljitelj privatne poliklinike Svjetlost, dakle liječnik, poduzetnik i menadžer, Nikica Gabrić formirao je stranku Nacionalni forum. Stranka nije dobila nijedno zastupničko mjesto i ubrzo je rasformirana. Neuspjeh je imao više razloga, a jedan je bio što se išlo previše široko, pa se okupilo prešareno društvo koje je zbunilo glasače.
Drugi je primjer novijeg datuma. Riječ je o Domovinskom pokretu. Prvi i drugi čovjek prije serije izbora na kojima nisu ostvareni željeni ciljevi (Miroslav Škoro i Mario Radić) godinama su bili u poduzetničkim vodama. Škoro je otišao, Radić je i dalje drugi čovjek stranke. Vremena koja dolaze toliko su neizvjesna da ne treba isključiti mogućnost da ta poduzetničko desna stranka u nekoj budućoj podjeli karata ostvari cilj i bude dio sastavljanja neke vlade.
O. K., postoje i Reformisti Radimira Čačića, koji je prije ulaska u politiku bio aktivni poduzetnik/menadžer u sektoru građevinskih projekata. Zanimljivo, velika većina pobrojenih biznismena koji su se okušali u visokoj politici došla je ili iz sektora trgovine ili nekretninsko-građevinskog biznisa.
Nekih novih biznismena koji imaju volje ući u politički ring s novim strankama u Hrvatskoj nema na vidiku. Ostaje pratiti hoće li mandatar nove slovenske vlade Robert Golob (mentor mu je poznati slovenski menadžer i političar Zoran Janković) pokazati superiornost menadžerskog iskustva u vođenju zemlje u odnosu na političare općeg tipa. Ako uspije, možda to potakne nekog menadžera i u Hrvatskoj.